Održana Nacionalna konferencija „Besplatna pravna pomoć u Crnoj Gori“

Centar za monitoring i istraživanje CeMI organizovao je 30. juna, 2014. godine, Nacionalnu konferenciju „Besplatna pravna pomoć u Crnoj Gori“ na kojoj su predstavljeni Izvještaj o besplatnoj pravnoj pomoći i Studija o sistemu besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori. Ova konferencija realizovana je u okviru projekta „Besplatna pravna pomoć marginalizovanim društvenim grupama“, koji CeMI realizuje uz finansijsku podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori.

Cilj projekta je poboljšanje pristupa i jednak tretman na području ljudskih prava najugroženijih socijalnih grupa, kroz promociju i evaluaciju učinaka u primjeni novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a Studija i Izvještaj jedan su od njegovih rezultata.

U prethodnom dvogodišnjem perodu država je uložila značajne napore na obezbjeđivanju stvarnog i efikasnog pristupa sudovima, putem uvođenja instituta besplatne pravne pomoći. Uspostavljanje sistema besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori jedan je od dobrih primjera institucionalnog djelovanja u određenoj oblasti jer se dosadašnji učinci mogu ocijeniti pozitivnom ocjenom. Međutim, i pored toga, funkcionisanje sistema je sa sobom donijelo i određene probleme u pogledu primjene Zakona i funkcionisanja postojećeg sistema besplatne pravne pomoći, smatra CeMI.

CeMI predlaže preporuke za unaprijeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti besplatne pravne pomoći:

1. Treba razmotriti mogućnost da se Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći obuhvati veći broj subjekata ovlašćenih za pružanje besplatne pravne pomoći. U tom dijelu, neophodno je da kao ovlašćeni pružaoci besplatne pravne pomoći, pored advokata i službi za besplatnu pravnu pomoć, budu prepoznati: nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, sindikati, političke partije, univerzitetske pravne klinike i drugi subjekti koji imaju potrebno kvalifikovano pravničko znanje i iskustvo, a koji inače već duži period pružaju pravnu pomoć i imaju zavidno iskustvo iz ove oblasti;

2. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći mora prepoznati nevladine organizacije koje se od uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori bave pružanjem pravne pomoći i zaštitom ljuskih prava i interesa različitih socijalnih kategorija. Kao prioritet nameće se precizno zakonsko definisanje oblika pravne pomoći koje nevladine organizacije mogu pružati, uspostavljanje kriterijuma za nevladine organizacije koje će biti ovlašćene da pružaju besplatnu pravnu pomoć, kao i uspostavljanje Registra nevladinih organiazacija koje su pružaoci pravne pomoći;

3. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći mora prepoznati nevladine organizacije koje se od uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori bave pružanjem pravne pomoći i zaštitom ljuskih prava i interesa različitih socijalnih kategorija. Kao prioritet nameće se precizno zakonsko definisanje oblika pravne pomoći koje nevladine organizacije mogu pružati, uspostavljanje kriterijuma za nevladine organizacije koje će biti ovlašćene da pružaju besplatnu pravnu pomoć, kao i uspostavljanje Registra nevladinih organizacija koje su pružaoci pravne pomoći. Neophodno je ponovo napomenuti da bi davanje statusa ovlašćenog subjekta za pružanje pravne pomoći nevladinim organizacijama i drugim organizacijama civilnog društa, potencijalno moglo uticati i na rasterećenje sudova jer bi lica, kroz stručno savjetovanje, mogla biti poučena o prevazilaženju pravnih problema u vansudskim procedurama;

4. U cilju preciznijeg regulisanja pružanja pravne pomoći od strane svih subjekata kojima bi trebalo da bude omogućeno pružanje besplatne pravne pomoći, neophodno je urediti koje oblike besplatne pravne pomoći mogu pružati lica ovlašćena za pružanje besplatne pravne pomoći. U tom kontekstu, upućujemo na rješenje sadržano u Nacrtu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Republike Srbije, shodno kome je napravljena distinkcija između oblika pravne pomoći koje mogu pružati određena ovlašćena lica, odnosno subjekti za pružanje besplatne pravne pomoći. Shodno tom rješenju, primarnu pravnu pomoć mogu pružati advokati, javni bilježnici, medijatori, službe pravne pomoći obrazovane u jedinicama lokalne samouprave, centrima za socijalni rad i drugim organima javne vlasti kao i nevladina udruženja i pravne klinike. Sa druge strane, sekundarnu pravnu pomoć, shodno ovom rješenju, mogu pružati advokati, javni bilježnici, medijatori, predstavnici službe pravne pomoći obrazovane u jedinicima lokalne samouprave, predstavnici udruženja i pravnih klinika u postupku pred državnim organom uprave ili organizacijom kojoj je povjereno vršenje javnih ovčašćenja, predstavnici udruženja u slučaju u kojem imaju samostalno pravo na podnošenje tužbe zbog povrede prava i sloboda drugih osoba, u skladu s odredbama posebnih zakona, predstavnici udruženja koja mogu imati položaj umješača u sporu u kojem se odlučuje o pravu, slobodi ili interesu zasnovanom na zakonu člana udruženja, u skladu s odredbama posebnih zakona. Takođe, i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Hrvatske sadrži rješenje shodno kome je napravljeno razgraničenje između pojedinih oblika besplatne pravne pomoći koje mogu pružati određeni subjekti, ovlašćeni za pružanje besplatne pravne pomoći. Shodno tom rješenju, primarnu pravnu pomoć pružaju službe, ovlašćena udruženja i pravne klinike, dok sekundarnu pravnu pomoć pružaju advokati;

5. Zakonom na neposredan način treba propisati da pravo na besplatnu pravnu pomoć pripada licima kojima se to pravo garantuje odredbama Haške Konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu. Takođe, žrtve mučenja,  torture i žrtve diskriminacije treba da budu prepoznate u Zakonu kao prioritetni korisnici prava na besplatnu pravnu pomoć;

6. Žrtve svih oblika nasilja u porodici koje prepoznaje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici treba da budu prepoznate kao prioritetni korisnici besplatne pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći;

7. Neophodno je u narednom periodu obezbijediti tehničke uslove za nesmetan pristup informacijama u posjedu drugih institucija službenicima koji rade u Kancelarijama za besplatnu pravnu pomoć, koje su od značaja za utvrđivanje imovnog stanja podnosioca zahtjeva. Uspostavljanje baze podataka koja će uvezati podatke sudova sa podacima nadležnih državnih institucija (u prvom redu Uprave za nekretnine, Centralne depozitarne agencije i Poreske uprave) doprinijelo bi unaprijeđenju efikasnosti rada Kancelarija za besplatnu pravnu pomoć i stvorilo uslove za poštovanje rokova  za donošenje odluka po zahtjevima za dodjelu besplatne pravne pomoći;

8. Neophodno je preispitati modele postepene izgradnje sistema pružanja besplatne pravne pomoći građanima u upravnim postupcima. Za početak, neophodono je razviti mehanizme pružanja pravne pomoći građanima u kojima se odlučuje o zaštiti ili ostvarenju prava u oblasti npr. socijalne i zdravstvene zaštite, penzijskog osiguranja i sl;

9. Advokatska komora treba da pristupi revidiranju spiska advokata koji će pružati besplatnu pravnu pomoć i da spisak bazira prvenstveno na advokatima koji su u dosadašnjem periodu primjene Zakona više puta pružali besplatnu pravnu pomoć;

10. Jedan od nedostataka uočenih u funkcionisanju sistema besplatne pravne pomoći je i neadekvatan pristup Kancelarijama za besplatnu pravnu pomoć licima sa invaliditetom. Stoga je u narednom periodu neophodno stvoriti uslove za pristupačnost kancelarija za besplatnu pravnu pomoć licima sa invaliditetom;

Cemi smatra da je neophodno u narednom periodu intezivirati aktivnosti na promociji sistema besplatne pravne pomoći.

Konferenciji, koja je održana na Žabljaku, prisustvovali su službenici za besplatnu pravnu pomoć iz osnovnih sudova u Crnoj Gori, predstavnici Ministarstva pravde, predstavnici nevladinih organizacija i advokati koji su bili angažovani u okviru projekta.

Izvještaj o besplatnoj pravnoj pomoći

Studija: Besplatna pravna pomoć u Crnoj Gori

Brif: Besplatna pravna pomoć u Crnoj Gori

©2017 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?