Pred sudovima velika iskušenja da donesu ispravne odluke

Crnogorski sudovi, u narednom periodu, biće pred velikim iskušenjem da donesu ispravne odluke i dokažu visok stepen integriteta, a dalji napori u oblasti reforme pravosuđa treba da budu usmjereni na ulaganje u ljudski kapital.

To je ocijenjeno je na drugoj nacionalnoj konferenciji „Reforma pravosuđa u Crnoj Gori – ostvareni rezultati“ , koju su organizovali Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Akcija za ljudska prava (HRA) , u okviru projekta „Monitoring reforme pravosuđa“, koji finansiraju Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ambasada Kraljevine Holandije.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, smatra da, pokrenuti postupci, koji će moguće uključiti suđenje liderima opozicije, visokim državnim funkcionerimaa, sudski sistem stavljaju pod posebno interesovanje stručne i šire javnosti.

„Veliki izazov za povjerenje u pravosuđe predstavlja komuniciranje sa politički podijeljenom javnošću, veoma često sa javnošću koja nije upoznata sa novim institutima, te se njihovo korišćenje povezuje sa zloupotrebama. Posebno je riječ o institutima o odloženom gonjenju i sporazumnom priznanju krivice“, rekao je Vujović u PR Centru.

On je ocijenio da je potrebno da javnost bude upoznata sa komparativnim iskustvima drugih zemalja kada je riječ o ovim institutima, ali i o tome kako se ti instituti koriste u Crnoj Gori i da li ima zloupotreba.

„Posebno bih htio da pohvalim odluku da sudski postupak protiv osoba koje su bile uključene u slučaj planiranja terorističkog napada bude javan i da se na taj nači ojača informisanost i povjerenje javnosti. Veoma je loše što trenutno ne postoji monitoring suđenja, koji su ranije sprovodili OEBS i CeMI, a kroz čije izvještaje je pravosuđe dobijalo povratnu informaciju“, istakao je Vujović.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, smatra da su značajni koraci preduzeti u oblasti reforme pravosuđa, ocijenjući da je ključno da dalji napori budu uloženi u ljudski kapital.

„Od naročite važnosti su stručnjaci, profesionalci, koji vladavinu prava stavljaju ispred ličnih ili političkih interesa. Uspjeh reforme zavisi od imenovanja i usavršavanja takvih ličnosti“, kazao je Orav.

Kako je poručio, reforma pravosudnog sistema, ne može da se dogodi bez stabilnih institucija, političkog konsenzusa, dokazanih kapaciteta države u pravcu sprovođenja javnih funkcija.

Ministar pravde Crne Gore Zoran Pažin kazao je da, kada je u pitanju reforma pravosuđa, vidi prostor za napredak u dijelu koji se tiče kvaliteta obrazloženja sudskih odluka.

„Ono što predstavlja problem i na čemu treba raditi u narednom periodu jeste zastarjevanje jednog broja predmeta u Tužilaštvu i u sudovima. Sasvim sam siguran da moramo da imamo pouzdan odgovor na pitanje šta je uzrok tome. Je li uzrok tome izostanak individualne odgovornosti pojedinih tužilaca i sudija. Ukoliko je to slučaj, treba jasno adresirati tu odgovornost, treba analizirati te predmete i ukoliko se ukaže to kao tačno, sankcionisati te tužioce i sudije“, istakao je Pažin.

Ukoliko je uzrok, zastarjevanju jednog broja predmeta objektivna okolnost, onda ih, kako smatra, treba znati prepoznati da bi ih u budućem periodu uklonili.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da Izvještaj o reformi pravosuđa, koji je ta organizacija pripremila sa CeMI-jem,  govori o tome da institucije koje mogu da garantuju vladavinu prava još uvijek nisu obezbijeđene, ali i da, kako je navela, nije nemoguće da se do njih još uvijek stigne.

Ona je kazala da Izvještaj sadrži 180 preporuka o mjerama koje je potrebno preduzeti da bi se „reforma pravosuđa izvukla na zelenu granu, koja može da donosi zelene plodove“.

„Reformisani temelji su vrlo važni za već velike izazove u kojima se Crna Gora nalazi u odnosu na ostvarivanje pravde, a kojih će biti samo još više. U takve izazove ne bi trebalo ući sa sumnjama u klijentelizam u pravosuđu, sa sumnjom u transparentnost i ozbiljnost statističkih podataka o sprovođenju pravde“, istakla je Gorjanc Prelević.

U takve izazove, kako je dodala, ne bi trebalo ući s odlaganjem da se realno sagledaju opterećenje i učinak sudija i tužilaca zajedno s uslovima u kojima rade i realno, kako je navela, procijeni tempo i novac racionalizacije.

„Ispostavlja se da pravila na kojima je sistem zasnovan sadrže nedostatke koje je bolje urediti prije nego što njihova primjena nanese praktičnu štetu“, istakla je Gorjanc Prelević.

Jedna od, kako je kazala, najvažnijih prerporuka je da bi audio i video snimanje suđenja doprinijelo brzini vođenja postupka.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, podsjetila je da su ciljevi reforme pravosuđa bili da Crna Gora ima dobro, samostalno, efikasno, pouzdano i odgovorno sudstvo, ukazujući da je za uspješnu reformu, potrebna „finansijska podloga“.

„Da li je ono danas samostalno? Ja mislim da jeste. Svi izbori sudija i predsjednika sudova su izopšteni iz parlamenta i time lišeni svakog uticaja bilo koje vrste politike, čak predsjednik Vrhovnog suda se bira na novi način“, istakla je Medenica.

Prema njenim riječima, neuporedivo je veća efikasnost sudova i time je, kako smatra, reforma dala svoj puni doprinos i ostvarila cilj.

„Na početku reforme u sudovima je bilo čak preko 75 odsto nezavršenih predmeta u radu, sada imamo preko 76 odsto završenih predmeta u radu, s tim što pojedini sudovi nemaju predmete iz prethodne godine“, precizirala je Medenica.

Ona je, komentarišući preporuku iz Izvješataja da je potrebno audio i video snimanje suđenja, kazala da je mnogo novca potrebno za opremanje sala, ali da se nada da će se u narednom periodu to desiti.

Medenica je pozvala CeMI, ukoliko Vijeće Višeg suda potvrdi optužbu u odnosu na „slučaj takozvanog terorizma“ i dođe do glavnog pretresa, da svako suđenje prati i da pravi poseban izvještaj koji će kasnije biti javno publikovan.

Državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Veselin Vučković, kazao je da se rad državnog Tužilaštva najslikovitije mjeri kroz kvalitet tužilačkih odluka, ažurnost prethodne faze krivičnog postupka, izgrađenost kapaciteta i edukaciju tužilačkog kadra.

„Kada je u pitanju kvalitet rada, optužnice državnih tužilaca u postupku sudske kontrole, potvrđene su preko 97 odsto, a tokom postupka prethodnog ispitivanja optužnih predloga, skoro 100 odsto.  U pogledu ažurnosti istraga, istrage u najsloženijim predmetima za najteže oblike krivičnih djela, korupcije i organizovanog kriminala, traju do pet mjeseci“, precizirao je Vučković.

On smatra da se, u pogledu kapaciteta, potvrđuje opravdanost osnivanja Sekretarijata tužilačkog savjeta i Specijalnog državnog tužilaštva, naročito u, kako je naveo, krivičnim djelima organizovanog kriminala i korupcije.

Nacionalna konferencija je završni dio projekta „Monitoring reforme pravosuđa“.

 

 

©2017 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?