Uspostaviti trajnu infrastrukturu za čuvanje podataka

U Crnoj Gori potrebno je uspostaviti trajnu infrastrukturu za čuvanje podataka, koja bi unaprijedila naučnoistraživačku djelatnost i olakšala pristup rezultatima istraživanja, ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ta nevladina organizacija organizovala je danas konferenciju “Servisi za čuvanje podataka kao model za unapređenje naučnoistraživačke djelatnosti u Crnoj Gori“, u okviru  regionalnog projekta “Servisi za čuvanje podataka u Jugoistočnoj Evropi – Seeds”, koji su podržali Švajcarska agencija za razvoj i saradnju i Švajcarska nacionalna naučna fondacija.

Autorka studije i istraživanja „Istraživači u Crnoj Gori i njihovo viđenje dostupnosti podataka“, Ivana Vujović, kazala je da je istraživanje sprovedeno od septembra do decembra 2015. godine.

Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da su istraživanja uglavnom bila finansirana kroz međunarodne projekte.

“Ministarstvo nauke je  kroz svoje fondove finansiralo 16 odsto istraživanja dok je devet odsto ispitanih samo finansiralo svoja istraživanja”, rekla je Vujović u PR Centru.

Ona je pojasnila da ispitanici smatraju da je potrebno uvesti jasnije standarde u naučna istraživanja u Crnoj Gori.

 “Osnovne preporuke istraživanja su da je potrebno kreirati nacionalni arhiv podataka iz istraživanja društvenih nauka, koji prati najviše međunarodne standarde, unaprijediti znanja istraživača o metodama prikupljanja, obrade, čuvanja i arhiviranja podataka, podići svijest istraživača o važnosti dijeljenja dobro očuvanih podataka, kao i unaprijediti finansiranjr istraživanja iz oblasti društvenih nauka”, poručila je Vujović.

Koordinatorka projekta i izvršna direktorka CeMI- ja i, Nikoleta Tomović pojasnila je da se pod pojmom podatak podrazumijevaju sirovi podaci koju su dobijeni kroz istraživanja u društvenim naukama i koji se dalje koriste u istraživačke svrhe.

“Poslednjih nekoliko decenija vlade država članica Evropske unije i sama Evropska komisija uložila je velike napore i  sredstva za izgradnju infrastrukture za uspostavljanje servisa za čuvanje podataka, kako bi podatke dobijene u naučnoistraživačkim aktivnostima sačuvali i učinili dostupnim drugim istraživačima”, navela je Tomović.

Ona smatra da su ključni donosioci odluka u oblasti naučnoistraživačke pohrane podataka, institucije koje  kreiraju politiku u oblasti nauke u Crnoj Gori, institucije koje su značajne za finansiranje nauke i istraživači.

“Evidentan je nedostatak povjerenja između samih istraživača u smislu upitnosti akademske čestitosti, i istraživači su opravdano zabrinuti zbog mogućnosti zloupotrebe njihovih podataka što ograničava spremnost dijeljenja podataka”, istakla je Tomović.

Generelani direktor Direktorata za naučno istraživačku djelatnost Ministarstva nauke, Darko Petrušić, kazao je da je uloga tog resora da omogući pravni okvir i da je  otvoreni pristup naučnoistraživačkim rezultatima definisan kao jedan od ciljeva.

“Oformili smo radnu grupu koja će se posvetiti definisanju modela koji najviše odgovara Crnoj Gori. Takođe, smo razvili informacioni sistem koji se zove naučna mreža, a čija je treća faza u toku. Ovaj sistem se pokazao kao veoma dobar i on se bavi pitanjem čuvanja informacija o naučnoistraživačkoj strukturi”, istakao je Petrušić.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović ocijenila je da je stvaranje servisa čuvanja naučnoistraživačkih podataka veoma značajno za unapređenje obrazovnog sistema.

“Poseban značaj ovog servisa vidim i u društvenim naukama. Zašto da kolega sa Fakulteta političkih nauka ne koristi istraživanje i podatke do kojih je došao kolega sa Ekonomskog fakulteta. Na taj način bi uštedjeli i vrijeme i novac i izbjegli bi da dođe do preklapanja podataka”, objasnila je Kurpejović.

Predsjednica Centra mladih naučnika u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti Maja Drakić Grgur, istakla je važnost zaštite intelektualne svojine i  institucionalizacije procesa  jer bi,kako je objasnila tada istraživači, bili voljni da dijele rezultate svojih istraživanja.

 “Ako se uredi odnos ugovorom o zaštiti intelektualne svojine između naručioca projekta i onog ko prikuplja podatke, onda je pitanje kako će biti institucionalizovano uređen odnos sa depozitarom čuvanja primarnih podataka. Sve su to stvari koje mogu efikasno da se urede i da se unaprijedi process i omogući istraživačima dostupnost podataka”, ocijenila je Drakić Grgur.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI– ja, Zlatko Vujović ocijenio je da je Crna Gora mala istraživačka zajednica, navodeći da su rezultati skromni, a resursi koji su dostupni istraživačima „gotovo i ne postoje“.

“To što su istraživanja sprovedena, ne znači ništa kada podaci nisu dostupni i posebno sistematizovani. Posebno je to važno mladim istraživačima, koji su suočeni sa rigidnim pravilima, a institucije koje nameću te zahtjeve ne pružaju ništa za uzvrat, jer nema pristupa bazama kvalitetnih podataka,” objasnio je Vujović.

On je istakao da u Crnoj Gori ne postoji zakonsko arhiviranje podataka u istraživačke svrhe i da je, kako je ukazao, lakše doći do rezultata istraživanja u drugoj  državi nego u Crnoj Gori.

“Cij projekta je uspostavljanje trajne infrastrukture za čuvanje podataka dobijenih kroz istraživanje u društvenim naukama u zemljama u kojima se sprovodi projekat, odnosno takozvanih sirovih podataka, te omogućaanje sekundarne analize ovih podataka do kojih su došli drugi istraživači”, objasnio je Vujović.

On je kazao da Crna Gora nije prisutna u poređenjima i analizama sa drugim državama, pa će ovaj servis za čuvanje podataka, kako je objasnio, omogućiti da je drugi istraživači upoznaju bolje.

©2017 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?