Dodatno unaprijediti uslove boravka u zatvorima ranjivih grupa

U Crnoj Gori značajno su unaprijeđena prava i uslovi boravka pritvorenih i osoba na izdržavanju kazne zatvora, ali nijesu dovoljno iskorišćene prilike da se stanje dodatno unaprijedi, poručila izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Juventas Ivana Vujović na nacionalnoj koferenciji “Jednak pristup pravdi i pravosudnom sistemu Crne Gore”.

Konferenciju su organizovali NVO Juventas, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i LGBTQ asocijacija Kvir Montenegro u okviru istoimenog projekta koji finansijski podržava Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte.

Vujović je kazala da je kroz projekat praćeno postupanje pravosudnih organa prema osobama koje koriste droge, osobama sa teškoćama u psihičkom funksionisanju,te osobama koje žive sa HIV/AIDS-om tokom istražnog postupka suđenja i penalnog boravka u zatvoru.

Posebno istraživanje je, kako je napomenula Vujović, sprovedeno i u odnosu na položaj LGBT osoba u zatvorima.

“U odnosu na položaj osoba sa teškoćama u psihičkom funkcionisanju, institucijama nedostaje obučeni kadar a često i prostorni kapaciteti. Tako dolazimo u situaciju da se obavezna mjera liječenja zavisnosti sprovodi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, koji nema Specijalnu bolnicu, nema dovoljno zaposlenih u službi tretmana i u službi zdravstvene zaštite, a Specijalna psihijatrijska bolnica u Dobroti nema dovoljno kreveta naminjenjih pacijentima koje im sud upućuje”, pojasnila je Vujović u PR Centru.

Prema njenim riječima NVO Juventas je, od septembra do decembra prošle godine, organizovala 17 kontrolnih posjeta Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), a CeMI je, kako je kazala, analizirao 80 sudskih postupaka.

“Uzimajući u obzir da je tokom prošle godine u ZIKS-u boravilo 46 odsto povratnika, a da je stepen povratništva visok među populacijom osoba koje koriste droge, od posebne važnosti za ovu populaciju, ali i društvo u cjelini je značajno poboljšanje programa liječenja bolesti zavisnosti u zatvorskim uslovima, kao i na slobodi, za osobe koje su u sukobu sa zakonom”, ocijenila je Vujović.

Ona je naglasila da je položaj žena koje koriste droge, a koje su u sukobu sa zakonom veoma zabrinjavajući, i da osobe sa poteškoćama u psihičkom funkcionisanju ne dobijaju adekvatnu podršku kada se nađu na slobodi.

“I pored značajnih poboljšanja, moramo naglasiti i da zdravstvena zaštita osoba koje žive sa HIV-om i one koje imaju Hepatitis C u zatvoru nije izjednačena sa onom na slobodi”, rekla je Vujović.

Ministar pravde Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da društvo mora da ima poseban senzibilitet prema socijalno ranjivim grupama, jer je, kako je pojasnio, mjera u kojoj su zaštićena njihova prava mjera humanosti jednoga društva.

“Pravo na pristup sudu kao integralni element prava na pravično i javno suđenje i princip zabrane diskriminacije su dvije teme, odnosno dva međunarodno pravna standarda od kapitalnog značaja za ukupan prosperitet crnogorskog društva”, istakao je Pažin.

Princip zabrane diskriminacije u međunarodnom pravnom okviru je, kako je podsjetio, uređen članom  14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih soboda, ali na “jedan način koji je u određenoj mjeri limitiran”.

“Član 14. podrazumijeva zabranu diskriminacije u ostvarenju samo onih prava, koja su zaštićena Evropskom konvencijom, ali odlično znamo da su Konvencijom uređena uglavnom građanska i politička prava, dok su ekonomska, socijalna, i kulturna prava uređena nekim drugim međunarodnim pravnim instrumentima”, pojasnio je Pažin.

Savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore, Bojana Bandović, smatra da je potrebno riješiti nedostatak prostornih kapaciteta i da je stanje bezbjednosti sudova na izuzetno niskom nivou.

“Samo su Viši sudovi u Podgorici i Bijelom Polju opremljeni posebnim čekaonicama u kojima bi svjedoci čekali početak glavnog pretresa, dok kada je riječ o osnovnim sudovima, oni ove probleme prevazilaze koristeći druge prostorije i tako poštuju međunarodne standarde koji nalažu da sudovi vode računa da se u svakoj situaciji kada je potrebno izbjegne susret okrivljenog i žrtve”, objasnila je Bandović.

Predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, Zoran Radović, kazao je da stvarnost “kaska” za zakonodavnim određenjima, ali da je postignut veliki napredak u dijelu koji se odnosi na javnost rada sudova.

“U našem sudu postoje ekrani gdje se svakodnevno mogu vidjeti suđenja, tj. građani na sajtu suda mogu da vide koja su suđenja toga dana i mogu da tim suđenjima prisustvuju”, kazao je Radović.

Dekan Fakulteta pravnih nauka na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), Zoran Stojanović, smatra da je krivično pravo za relativno kratko vrijeme prešlo ogroman put, pogotovo, kako je rekao, u nekim oblastima.

“Sada u Krivičnom zakoniku Crne Gore imamo odredbu da, ako je krivično djelo učinjeno prema licu zbog njegove seksualne orijentacije, to je obavezno otežavajuća okolnost”, objasnio je Stojanović.

On je kazao da u javnosti vlada pogrešan utisak, da su neuračunljiva lica česti izvršioci krivičnih djela, jer je statistički, kako je objasnio, to zanemarivo.

“Mnogo su češća ona lica sa određenim psihičkim smetnjama, koje su daleko od toga da bismo mogli da ih proglasimo za neuračunljivost. Naše krivično pravo je takvo da traži veoma mnogo da bi se neko proglasio neuračunljivim”, naglasio je Stojanović.

Generalna direkotrica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, rekla je da osobe koje su lišene slobode zbog mentalnog oboljenja ili drugih psihijatrijskih problema moraju imati jednak tretman, a lišenje slobode, kako je precizirala, ne smije biti proizvoljno već mora biti utemeljeno na konkretnom zakonskom osnovu.

“Lišenje slobode ovih osoba mora biti u cilju zdravstvene i socijalne kontrole uz primjenu objektivnih medicinskih standarda u odlučivanju da li se neka osoba smatra mentalno oboljelom cijeneći prirodu takvog stanja, koje mora biti dovoljno ozbiljno da bi se moglo opravdati lišenje slobode”, rekla je Laković Drašković.

Autorka studije, Jelena Đurišić, istakla je da je važno uskladiti pravnu i psihijatrijsku terminologiju, kao i riješiti pitanje ograničenih kapaciteta Specijalne psihijatrijske ustanove Dobrota u Kotoru.

“S obzirom na preopterećenost sudskog i odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti, kao i dugogodišnjih neriješenih problema vezanih za rad te bolnice, a posebno s obzirom na činjenicu da Specijalna psihijatrijska bolnica u Kotoru od svog osnivanja nije zamišljena kao zatvorska bolnica, evidentna je potreba za izgradnjom Zatvorske bolnice, a što je u skladu sa brojnom uporednopravnom praksom i preporukama”, rekla je Đurišić.

©2017 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?