Pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika

U Crnoj Gori je potrebno pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika, a rukovodioci zdravstvenih ustanova trebalo bi da postupaju u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinskog postupka.

To je ocijenjeno tokom prvog panela „O pravima pacijenata“, koji je održan u okviru nacionalne koferencije “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”.

Projekt koordinator u CeMI-ju, Marko Savić, kazao je odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se tiču  dopunskog rada nijesu dobre jer, prema njegovim riječima, dodatno predstavljaju jedan od najizraženijih rizika korupcije.

“Uprava za inspekcijske poslove nije uspjela da u potpunosti odgovori na zadatak praćenja poštovanja prethodnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim zdravstvenim radnicima nije bilo dozvoljeno da rade van mreže zdravstvenih ustanova, dakle ni u privatnim klinikama. Pored evidentnih brojnih kršenja ovog zakonskog rješenja u praksi, u toku 400 inspekcijskih kontrola koje je sprovela Uprava za inspekcijske poslove  – Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, u periodu 2013-2014 nije otkrio ni jednu nepravilnost. Smatram da promjene zakonodavnog okvira predstavljaju dodatni pritisak na sprovođenje inspekcijskog nadzora Upravi za inspekcijske poslove. Opravdano je očekivati da se kontrola pojača, u cilju praćenja sprovođenja novih odredbi u djelo, kako bi izbjegli situaciju u kojoj izmjene Zakona ne dovode do suštinske promjene u ovom dijelu”, pojasnio je Savić.

On je istakao da je u prošloj godini, više od jedne trećine ispitanika kazalo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku.

„Skoro 35 odsto ispitanika kaže da im se desilo, jednom ili više puta, da ih ljekar iz državne ustanove uputi na tačno određenu privatnu kliniku, zbog usluge koju besplatno mogu dobiti u državnoj, a moraju platiti u privatnoj klinici“, istakao je Savić.

On je ocijenio da, kada je riječ o dopunskom radu, da je moguće „makar“ zahtjevati strožiji inspekcijski nadzor.

Savić je, pozivajući se na inormacije donosioca odluka, istakao da su liste čekanja znatno smanjene u proteklih nekoliko godina, dopunskim radom ljekara u svojoj ustanovi.

„Ono što smo, kroz dubinske intervjue sa donosiocima odluka, saznali jeste da su liste čekanja, u poslednjih dvije ili tri godine, znatno smanjenje i to isključivo dopunskim radom radom ljekara u svojoj ustanovi i konkretnim i jačim zalaganjem zdravstvenih radnika u  pojedinim sektorima“, kazao je Savić.

On smatra da je izbor zaštitnika prava pacijenata diskutabilan i utiče na nezavisnost njegovog rada.

“Prepoznali smo da zaštitnici prava pacijenata obično  rade i svoj stalni i posao zaštitnika. Od 32 zaštitnika prava pacijenata, najviše je zdravstvenih radnika, njih 16 tako da dolazimo u situaciju da se njihov posao usložnjava”, objasnio je Savić.

Prema njegovim riječima, potrebno je uvesti  zakonsku obavezu objavljivanja odluka o izboru menadžmera zdravstvenih institucija, na sajtu Ministarstva zdravlja.

“Voljeli bi da se u zakonu nađe odredba javnog objavljivanja rezultata konkursa za izbor upravnika zdravstvenih ustanova, sa propratnom dokumentacijom, kako bi i taj dio mogli da isprate i predstavnici civilnog društva i građani”, kazao je Savić.

Generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja, Vesna Miranović, smatra da se ljekari na našim prostorima nalaze na udaru svih reformi zdravstvenog sistema, dok, kako je istakla, pacijent od njega očekuje maksimum.

Miranović je ocijenila da je potrebno promijeniti metodologiju za ispitivanje percepcije korupcije, jer, kako je kazala, ne postoji nijedna prijava za korupciju dok je percepcija ove pojave jako visoka.

“Tipični pacijent je sklon da ponudi ljekaru poklon i da o tome svima priča, potpuno nesvjestan da je i on dio nezakonite priče”, istakla je Miranović.

Ona je dodala da rukovodioci zdravstvenih ustanova moraju postupati u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinkog postupka.

“Zdravstvena inspekcija apsolutno nije motivisana da nekog kazni jer  kada nađe počinioca i javi direktoru koji ne pokrene disciplinski postupak, fokus ljutnje se okreće ka zdravstvenoj inspekciji, što je potpuno pogrešan zaključak”, ocijenila je Miranović.

Predsjednik Upravnog odbora u Insitutu alternativa, Stevo Muk je, govoreći o javnim nabavkama u zdravstvu,  kazao da se razlika od preko 54 miliona eura između planiranih i ugovorenih nabavki , dešava zbog zbog netačnog i neobjektivnog planiranja.

“Prva i velika negativna konstanta u javnim nabavkama je loše planiranje. Godinama govorimo o ogromnim problemima a čini mi se da se malo u tom smislu unaprijedilo”, istakao je Muk.

On je ocijenio da je potrebno učiniti transparentnim metodologije planiranja nabavki u zdravstvu i osnažiti dalju primjenu okvirnih sporazuma za javne nabavke

“Dalje istraživanje u oblasti javnih nabavki se mora fokusirati na upoređenje cijena dobijenih na tenderima u Crnoj Gori sa cijenama dobijenim u postupcima javnih nabavki u zemljama regiona i Evropske unije”, smatra Muk.

Zaštitnica prava pacijenata u Kliničkom Centru Crne Gore, Grana Bubanja, kazala je da ta funkcija, pored osnovne ima i  ulogu medijatora i savjetnika jer se, kako jenavela, svakodnevno veliki broj pacijenata javlja i za savjete.

Nacionalna konferencija održana je u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

 

©2017 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?