Pripadnici RE populacije da imaju ravnopravan status u odnosu na ostale manjinske narode

Pripadnicima romske i egipćanske populacije (RE) potrebno je dati ravnopravan status u odnosu na ostale manjinske narode, kada je riječ o političkoj participaciji, smatra izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikoleta Đukanović.

Ona je, gostujući u emisiji “U lavirintu” na televiziji Vijesti, navela da su sporni diferencirani izborni zakonski cenzusi koji iznose tri odsto za sve izborne liste političkih partija, a kojim su, kako je kazala, izuzete liste koje predstavljaju manjinsku populaciju ili manjinsku zajednicu.

„Govorimo o tzv. pozitivnoj diskriminaciji, koja je definisana članom 94. Zakona i koja podrazumijeva da taj cenzus za njih ne važi. Kada govorimo šta je sporno u ovom pitanju jeste to što je drugačiji sistem uređen kada je hrvatska populacija u pitanju. Ukoliko nijedna izborna lista, koja predstavlja hrvatski narod, ne dobije više od tri odsto važećih glasova, na njih se primjenjuje tzv. drugačiji sistem, odnosno ukoliko imaju više od 35 odsto glasova, imaju tzv. rezervisani mandat“ kazala je Đukanović.

Ona je objasnila da oni ne smiju imati više od 0,7 odsto glasova jer u tom slučaju, kako je objasnila gube rezervisani mandat, „što se takođe dovodi u pitanje iz razloga što onda građani ostaju bez svog predstavnika, iako realna snaga na izborima pokazuje da bi trebali imati predstavnika“.

„Ukoliko romska populacija, po poslednjem popisu podrazumijeva 1,01 odsto crnogorske populacije, a Hrvata ima 0,97 odsto, zašto ovakav sistem kakav sam objasnila da postoji za hrvatsku manjinsku populaciju, ne važi i za populaciju Roma? Zašto je romska populacija u neravnopravnom položaju u odnosu na duge manjinske narode, a smatram da definitivno jeste ukoliko govorimo o ovim parametrima“, ocijenila je Đukanović.

Ona je ocijenila da se radi o velikim zloupotrebama, te da Zakon o izboru odbornika i poslanika nije jasan kada je riječ o raspodjeli mandata, „posebno u odnosu na manjinske predstavnike“.

„Kada pođemo od Zakona o izboru poslanika i odbornika, vrlo su nejasni kriterijumi na osnovu kojih jedna izborna lista može reći da je manjinska. Ona može u svom nazivu reći da je manjinska ili je prijaviti kod nadležnih institucija, odnosno Komisije, ali koji su to kriterijumi”, kazala je Đukanović.

Ona smatra da se radi o značajnim zloupotrebama kada jedna izborna lista, koja predstavlja manjinsku populaciju, ide u koalicije sa nekom drugom partijom koja to nije.

“Zakon je u više segmenata nejasan i nedovršen u pogledu nekih otvorenih pitanja, čime se otvara prostor za zloupotrebe. U tom smislu mi nismo samo govorili o izmjenama, nego se zalažemo da se pristupi izradi novog zakona i sprovede kompletna izborna reforma”, istakla je Đukanović.

Prema njenim riječima, izborna reforma bi obuhvatila, ne samo Zakon o izboru odbornika i poslanika, nego i Zakon o biračkim spiskovima, Zakon o elektronskim medijima, kao i sve povezane zakone koji imaju dodirnih tačaka sa izbornom procedurom.

“Kada govorimo o mogućnostima stvaranja političke partije, tu se govori, ne samo o pitanjima postojanja kadra, već da li su ljudi demotivisani da uopšte prave političku partiju, ukoliko na terenu ne bi imali šansi da uspiju”, pojasnila je Đukanović.

Postojanje političke partije, kako je kazala, posebno u uslovima gdje govorimo o skromnim finansijskim sredstvima, a da ne dobiju parlamentarni status, „je vrlo diskutabilno pitanje“.

“Bez pritiska EU i drugih međunarodnih organizacija, neophodnih reformi izbornog procesa ne bi bilo ili bi bile previše spore. S obzirom da dosadašnje reforme, koje su bile dosta površne i djelimične, nismo veliki optimisti da će romskim partijama biti smanjen cenzus, kao u Hrvatskoj. Neophodno jeste, naravno”, ocijenila je Đukanović.

Snimak emisije možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=0HSe0bOGQwY&t=449s

©2018 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?