U što kraćem roku riješiti zloupotrebe u procesu prikupljanja potpisa za predsjedničke kandidate

Državna izborna komisija (DIK), osnovna državna tužilaštva i Ustavni sud trebalo bi da reaguju u što kraćem roku kako bi bio riješen problem zloupotrebe ličnih podataka u procesu prikupljanja potpisa za predsjedničke kandidate, ocijenio je direktor pravnog odjeljenja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Bojan Božović.

On je, gostujući u emisiji „Reflektor“ na Televiziji Vijesti, kazao da je potrebno naći efikasniji mehanizam zaštite pasivnog biračkog prava da svojevoljno daju potpis za kandidata kojeg podržavaju.

„Ovo je alarm za sve relevantne institucije u Crnoj Gori jer se ovo pitanje mora dovesti do kraja. Ključni propusti u ovom izbornom procesu se odnose na pravne nedostatke u našim zakonskim propisima. Sa druge strane, imamo nedovoljnu aktivnost onih institucija koje bi trebale da reaguju u što kraćem roku, ne sa namjerom da se oslobode odgovornosti, već da riješe dati problem“, ocijenio je Božović.

On je kazao da pored DIK-a, veliku odgovornost imaju Osnovna državna tužilaštva i Ustavni sud.

„Krivičnim zakonikom, članom 412. je jasno predviđeno da je falsifikovanje javnih isprava krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od tri do pet godina zatvora, u zavisnosti od oblika falsifikovanjs. Svaka javna isprava je ona koja je puštena u javni promet. Mi imamo taj nedostatak da nam je Zakon o izboru odbornika i poslanika jako štur po ovom pitanju i ne predviđa rješenje za takve situacije“,rekao je Božović.

On je uputio apel da nadležne institucije i građani ispitaju i reaguju, ukoliko je došlo do zloupotrebe njihovih ličnih podataka.

„Svi građani trebaju da isprate ovaj postupak, da provjere da li su njihova imena zloupotrijebljena i da, ako misle da jesu, da podnesu krivičnu prijavu, da se obrate Osnovnim državnim tužilaštvima“, poručio je Božović.

On je kazao da birači mogu snositi odgovornost ukoliko, ne znajući da su njihovi podaci već zloupotrijebljeni, daju potpis drugom kandidatu.

„Podizanjem nepovjerenja u izborni proces, može se doprinijeti da određena grupa građana uđe u dodatnu apatiju i odustane od mogućnosti da daje potpise, dovodeći upravo izborni proces u pitanje. Upravo zbog toga je ključno da što brže  i efikasnije nadležne institucije reaguju“, poručio je Božović.

On je kazao da nevladine organizacije, kao akreditovani posmatrači, nemaju mogućnost da se miješaju u sudske procese, ali da će apelovati na nadležne institucije da riješe sporna pitanja.

„Ja smatram da u ovom procesu gubimo apsolutno svi. Određena sjena je bačena na ovaj izborni proces i ona se mora što je prije moguće ukloniti i ne smijemo dozvoliti da se ponovi. Vrlo je važno obezbijediti svim akreditovanim posmatračima uvid i u spiskove, jer smo mi legitimni dio procesa. Praćenje svakog segmeta je neophodan uslov za fer i slobodne izbore“, ocijenio je Božović.

On je kazao da treba ponovo otvoriti pitanje izbornog zakonodavstva jer, kako je istakao, ne postoje adekvatna zakonska rješenja za pitanja kao što je početak izborne kampanje.

„Svi predsjednički kandidati se moraju kandidovati do 26. marta, ali kampanje su počele mnogo ranije. To dovodi u pitanje kako će se Izvještaj sačiniti i u kom obliku. Sredstva koja će se raspodijeliti kandidatima nisu mala i beznačajna, pogotovo ukoliko bude bilo kandidata koji će imati po 200 ili 300 glasova, a navodno su prikupili osam hiljada potpisa. Sva ta pitanja moraju biti regulisana i zakon mora da se poštuje“, poručio je Božović.

On je kazao da je, ukoliko je došlo do zloupotrebe ličnih podataka, neophodno utvrditi da li su odgovorni predsjednički kandidati ili pojedici u njihovim timovima koji su prikupljali potpise ili neko drugi.

Božović smatra da DIK treba da reaguje, jer će kandidati kojima su kandidature priznate kao validne, biti u prednosti u odnosu na one koji će opet morati da prikupljaju potpise, zbog nepravilnosti.

„Irelevantno je o kome se ovdje radi i kolika je njihova pojedinačna moć. Ono što moramo obezbjediti jeste pravo na jednake šanse svakog kandidata i, sa druge strane, zaštitu građana. Pitanje je koliko je pravično poništiti kandidature prethodnim kandidatima, jer je, hipotetički govoreći, moguće da ti kandidati uopšte nisu znali da je došlo do određenih zloupotreba“, kazao je Božović.

Snimak iz emisije dostupan je na linku: https://www.youtube.com/watch?v=XpT21Kr1zlk

©2018 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?