Narušena funkcionalnost DIK-a izaziva zabrinutost

Predsjednički izbori održani su u skladu sa izbornim zakonodavstvom i većinom međunarodnih standarda u toj oblasti, i pored uočenih nedostataka u organizaciji izbornog procesa, narušenoj funkcionalnosti Državne izborne komisije (DIK) i tajnosti glasanja na nekim biračkim mjestima.

To je pokazao Izvještaj o preliminarnim zaključcima i nalazima o predsjedničkim izborima održanim 15. aprila, koji je danas na pres konferenciji predstavio Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Šef posmatračke misije CeMI-ja, Zlatko Vujović, rekao je da su predsjednički izbori održani u skladu sa izbornim zakonodavstvom i većinom međunarodnih standarda u toj oblasti, i pored, kako je naveo, uočenih nedostataka u organizaciji izbornog procesa, narušenoj funkcionalnosti DIK-a, narušenoj tajnosti glasanja na nekim biračkim mjestima, nepotpunosti u sastavu biračkih odbora, i problemima sa urednošću biračkog spiska.

„I pored određenih pomaka, u odnosu na parlamentarne izbore, narušena je funkcionalnost DIK-a, uz snažnu politizaciju u njenom radu i u radu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), izaziva veliku zabrinutost“, kazao je Vujović u PR Centru.

Pravni ekspert posmatračke misije, Bojan Božović, rekao je da su u u CeMI-ju uočili da u radu i odlučivanju članova dijela opštinskih i DIK-a i dalje dominira partijska pripadnost članova tih organa.

„U radu DIK-a, u poslednjoj fazi procesa, nisu učestvovali svi članovi stalnog sastava, prije svega se to odnosi na članove opozicije, izborne liste nisu imenovale opunomoćene predstavnike, što je narušilo koncept uređenja i način odlučivanja u ovom tijelu u toku samog izbornog procesa“, pojasnio je Božović.

On je podsjetio da je DIK sa šest od mogućih 16 glasova odbila prigovor Bojanića, kojim je predsjednički kandidat tražio poništenje rezultata izbora.

„Predstavnici opozicije nisu ni došli na tu sjednicu, i nije bilo kvoruma. DIK je obrazložio da prigovori koji su dostavljeni od predsjedničkog kandidata Bojanića su trebalo da budu dostavljeni opštinskim izbronim komisijama, a ne ovoj instituciji“, naveo je Božović.

Prema njegovim riječima, i pored toga što je DIK poboljšala komunikaciju sa medijima, kroz određivanje PR menadžera za predsjedničke izbore, i da postoji viši stepen transperentnosti, „ona nije u potpunosti dostignuta“.

„Mediji nemaju mogućnost da prisustvuju sjednici, dok je internet prezentacija, iako je unaprijeđena, i dalje nezadovoljavajuća sa aspekta dostupnosti podataka i dokumenata“, istakao je Božović.

Opštinske izborne komisije, kako je kazao, rade u skaldu sa Zakonom, „ali smo uočili da veliki broj njih ima problem sa ažuriranjem sajta što dovodi do smanjenja transparentnosti“.

„Izborni dan su obilježile brojne nepravilnosti koje su se u sličnoj formi pojavljivale na realitivno velikom broju biračkih mjesta. Tako je CeMI-jev pravni tim za nepravilnosti u toku izbornog dana primio 110 prijava nepravilnosti kako od posntrača koji su nadgledali rad biračkih odbora na biračkim mjestima, tako i od samih građana“, kazao je Božović.

On je rekao da se najveći broj nepravilnosti odnosio na narušavanje tajnosti glasanja glasnim izgovaranjem imena glasača u toku elektronske identifikacije; istovremeno glasanje više osoba; davanjem informacija trećim osobama ili članovima birača o opcijama koje su glasali; prihvatanjem otvorenih glasačkih listića od biračkih odbora; i nepoštovanjem procedura koje osiguravaju tajnost glasanja na biračkim mjestima.

„Zabilježeni su problemi neuređenosti biračkog spiska, kao i primjeri neadekvatnog ponašanja članova biračkih odbora, na šta se prije svega misli na verbalne sukobe samih članova biračkih odbora, korišćenje mobilnih telefona ili nekih drugih elektronskih uređaja“, istakao je Božović.

Zamjenica šefa posmatračke misije, Nikoleta Đukanović,  kazala je da i dalje postoji određeni broj birača koji nisu u biračkom spisku, a trebalo bi da budu, ili obratno, „te je potrebno razmišljati o novim mehanizmima kojima se smanjuje broj ovakvih situacija“.

„Aplikacija broj birača pokazala je da je ukupan broj birača u zaključenom biračkom spisku 532.599 birača, dok je broj birača sa otiscima manji, 523.791. Konstatovano je da 8.808 osoba nemaju otisak prstiju u bazi. U većini slučajeva radi se o osobama koje imaju stare lične karte, koje su u međuvremenu zamijenili iz razloga što žive u inostranstvu ili iz nekih drugih razloga, zatim o licima koja si napunila 18 godina, a nisu regulisala status za dokumenta“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, AFIS sistem je pokazao da u bazi postoji 288 pretpostavljenih sličnih slogova, odnosno da 163 birača imaju potencijalno isti otisak sa jednim ili više birača.

„Konstatovano je da od 163, 74 birača su preoznata u procesu deduplikacije koja je sprovedena 2016.godine dok je sada 89 osoba novoprepoznata“, kazala je Đukanović.

Govoreći o zloupotrebi državnih servisa, kako je navela, posmtrači CeMI-ja su registrovali korišćenje javnih resursa u svrhu političkog marketinga, „posebno u slučaju predsjedničkog kandidata vladajuće koalcije“.

„Javni servis je proefsionalno i izbalansirano izvješatavao o predsjedničkoj kampanji, za razliku od dijela privatnih medija koji nisu pružili jedan pristup svim predsjedničkim kandidatima. Nastavljena je negativna kampanja na društvenim mrežama“, navela je Đukanović.

Ona je podsjetila da je CeMI objavio preliminarnu projekciju rezultata na osnovu realizacije uzorka 45 minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta, a finalnu u 22 sata i 15 minuta.

„Prosječno odstupanje CeMIjevih procjena u odnosu na rezultate koje je objavio DIK bilo je 0,04 odsto“, istakla je Đukanović.

PR koordinatorka posmatračke misije, Teodora Gilić podsjetila je da je CeMI nagledao izbornu kampanju od registracije, prve kandidature, izbornog dana, a takođe, kako je pojasnila, nastavlja da nadgleda postizborni period do objavljivanja konačnih rezultata.

Za praćenje izbornog dana, kako je navela, CeMI akreditovao 1.340 posmatrača, koji su bili raspoređeni na 90 odsto biračkih mjesta.

„Praćenje izbornog dana je realizovano kroz nekoliko grupa aktivnosti – praćenje i realizacija izbronih procedura na biračkim mjestima, paralelno prebrojavanje glasova, praćenje rada DIK-a, opštinskih izbronih komisija, ASK, Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosi sa medijima i javnošću, kao i uživo predstavljanje projekcije rezultata“, istakla je Gilić.

Na pitanje novinara kakvu poruku su poslali predsjednički izbori u susret predstojećim lokalnim, Vujović je rekao da je uočeno ono što je poznato od ranije.

„A to je da imamo disfunkcionalnu DIK, da je problem velikog uticaja partijske pripadnosti i dalje jako izražen – ne samo u radu DIK-a, nego i u nešto manjem obimu u radu opštinskih izbornih komisija. To predstavlja veliku opasnost za Crnu Goru i izborni proces iz razloga što čanovi DIK-a glasaju isključivo po partijskog pripadnosti“, pojasnio je Vujović.

On je rekao da je slična situacija sa ASK.

„U CeMI-ju smatramo da DIK u ovakvom formatu i kodelu, niti ASK, nisu dorasli ovom trenutku i očekivanjima koja postoje.

Vujović je najavio da će CeMI nadgledati naredne lokalne izbore, da je plan da ta organizacija pokrihe biračka mjesta u svim opštinama,ali da to  još uvijek nije potvrđeno.

Rad posmatračke misije CeMI-ja je finansirala Ambasada Njemačke u Podgorici, kroz projekat Građansko nadgledanje predsjedničkih izbora – Da fer izbori postanu navika.

Kompletan Izvještaj o preliminarnim zaključcima i nalazima o predsjedničkim izborima održanim 15. aprila 2018. možete preuzeti ovdje 

 

 

 

©2018 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?