Potreban mehanizam oduzimanja nezakonito stečene imovine iako neko nije pravosnažno osuđen

Kriminalce više boli kada im se uzme novac ili imovina nego zatvorska kazna, zbog čega je potreban mehanizam oduzimanja nezakonito stečene imovine, iako neko nije pravosnažno osuđen.

To je poručeno na prvom panelu Analiza rada nadležnih institucija u sprovođenju finansijskih istraga – prijedlozi budućih rješenja, u okviru završne regionalne konferencije “Finansijske istrage u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Direktor Pravnog odjeljenja CeMI-ja, Bojan Božović, smatra da je bolje da je kriminalac na slobodi bez imovine, nego da je u zatvoru, a sa imovinom koja je stečena nelegalnim putem.

“Naravno, idealno bi bilo kada bi se oba uslova mogla ispuniti”, istakao je Božović.

On je naveo da studijske posjete i uporedna razmjena iskustava dovode do zaključka da “na ovim prostorima očigledno nemamo dovoljan broj presuda po pitanju finansijskih istraga”.

“Studijske posjete, i razmjena iskustava na regionalnim konferencijama su od ključne važnosti ne samo zbog razgovora na temu uporedne analize i zakonskih propisa, već mnogo više zbog uspostavljanja komunikacija, kontakata i buduće saradnje u vezi sa ovim temama”, kazao je Božović.

Prilikom vođenja finansijskih istraga ali i tokom cijelog postupka se, kako je ukazao, treba voditi računa o poštovanju standarda Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenim dodatnim protokolima.

“Bez toga, sve bi opet dovelo do neke potpuno druge krajnosti”, istakao je Božović.

Sutkinja Višeg suda u Podgorici, Suzana Mugoša, rekla je da u tom sudu postoji šest predmeta, koji su vezani za trajno oduzimanje imovine.

“Što se tiče podataka o privremenim mjerama obezbjeđenja, u 2015. godini donijeta je jedna mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja imovinom, u 2016. je bilo pet mjera zabrane obezbjeđenja raspolaganja imovinom i u 2017. je donijeto devet takvih mjera”, kazala je Mugoša.

Praksa je, kako je rekla, pokazala da je efikasnije i cjelishodnije očuvati imovinu određivanjem neke od privremenih mjera obezbjeđenja, “budući da se nekom od ovih mjera može omogućiti imaocu da koristi imovinu, dok to kod privremenog oduzimanja nije moguće”.

“Ovo je značajno zato što u slučaju da ne dođe do osuđujuće odluke ili do konačnog oduzimanja imovine, imalac ima pravo na naknadu štete, koja bi, u slučaju da je cijelo vrijeme koristio, bila znatno manja ili je uopšte ne bi bilo. Zbog toga smatramo da je izricanje ove mjere efikasnije i sigurnije”, pojasnila je Mugoša.

Ona je kazala da je ograničena mogućnost trajnog oduzimanja imovine, jer je uslov pravosnažna osuđujuća presuda za krivično djelo za koje je dozvoljeno oduzimanje imovine.

“U slučaju da dođe do oslobađajuće presude ili da se optužba odbije, imovina se ne može oduzeti. Smatramo da je potrebno razmotriti mogućnost oduzimanja imovine i kroz neke druge vrste postupaka, ne samo kroz krivični”, kazala je Mugoša.

Zamjenik javnog tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, Darko Đurović, rekao je da je, što se tužilaštva tiče, u Srbiji razvjena odlična saradnja sa jedinicama za finansijsku istragu pri ministarstvima unutrašnjih poslova.

“Ta saradnja je zaista dobra. Znamo da je sprovođenje finansijskih istraga mukotrpan i težak posao. Svi znamo da se mora oprezno postupati, s obzirom na to da može nastati ogromna šteta po državu, ukoliko se ne završi trajnim oduzimanjem imovinske koristi”, rekao je Đurović.

Tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Hajrudin Mujanović, kazao je da je na nivou te države došlo do izmjene Zakona o krivičnom postupku, nakon što je Ustavni sud proglasio određene odredbe neustavnim, a one su se, kako je pojasnio, odnosile na dužinu sprovođenja krivične istrage.

“Novim odredbama je propisano da istraga može trajati najduže šest mjeseci za krivična djela do deset godina, odnosno godinu za krivična djela, gdje je zaprijećena kazna preko deset godina zatvora. Međutim, glavni tužilac može da produži istragu, u složenijim predmetima još za godinu dana. Međutim, i to je mali rok”, objasnio je Mujanović.

On je ukazao da u Bosni i Hercegovini postoji spora administracija.

“Kada je riječ o saradnji sa državama u okruženju u pogledu finansijskih istraga, najviše smeta sporost i zaključak je da je potrebno brže djelovati”, rekao je Mujanović.

Sudija u Višem sudu u Beogradu, Posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije iz Srbije, Zoran Ganić, rekao je da bi rezultati finansijske istrage trebalo da budu izraženi kroz formiranje kvalitetnog i sveobuhvatnog optužnog akta.

“Da bi optužni akt bio kvalitetan, on mora da bude sveobuhvatan. Finansijska istraga treba da bude istovremeno praćena krivično-pravnom istragom, ukoliko za to postoje uslovi. A uslovi, u većini slučajeva, postoje”, kazao je Ganić.

On smatra da kriminalce mnogo više boli kada im se uzmu novac ili imovina, nego kazna.

“Takođe, građane u principu ne interesuje da li će da odleži jednu, dvije ili tri godine, nego da se uzme ono što je on oteo od države. Trebalo bi da postoji mehanizam da se imovina oduzme iako neko nije pravosnažno osuđen, iako je očigledno da je imovina stečena na nezakonit način”, rekao je Ganić.

Sutkinja u sudu Bosne i Hercegovine, Tatjana Kosović, rekla je da na nivou te države nedostaje Zakon o porijeklu imovine.

“O tom zakonu se godinama priča i potrebno je što prije donošenje toga zakona, rješavanje legislative, formiranje Direkcije za upravljanje imovinom na nivou države. To je regulativno i legislativno riješeno u Republici srpskoj”, navela je Kosović.

Prema njenim riječima, potrebno je da finansijska istraga prati krivičnu.

“Najveći problem je nedostatak zakonske regulative i nepostojanje Agencije koja bi se bavila i štitila privremeno oduzetu imovinu. U prethodnom periodu je oduzeto oko 40 do 50 miliona maraka, ali to je samo na papiru i to su samo presude. Jer, mi nemamo institut za izvršenje, a posebno nemamo institute da se privremenim mjerama obezbijedi ta imovina i da ona stoji dok se ne okonča postupak”, objasnila je Kosović.

Ona smatra da je potrebno riješiti pitanje postojanja centralnog registra svih bankarskih transakcija i računa, koji bi se davali samo po naredbi suda.

“Jer ovako, ako tražimo neki podatak, mi moramo svakoj banci, sa kojom je ta osoba povezana, da tražimo podatke. To je dug vremenski period koji je potreban da dođemo do tih podataka”, kazala je Kosović.

Regionalna konferencija je dio projekta „Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, koji CeMI sprovodi u saradnji sa partnerskim organizacijama Transparentnost Srbija i Asocijacija za demokratske inicijative iz Sarajeva, a koji finansira Ambasade Kraljevine Holandije.

©2018 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?