Crna Gora se i dalje suočava sa značajnim izazovima u ispunjavanju evropskih standarda

Očekivani rezultati u trenutnoj fazi pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) su ograničeni, država se i dalje suočava sa značajnim izazovima u ispunjavanju standarda i potrebno je da Unija intenzivira stav prema Crnoj Gori, kako bi se spriječilo prividno sprovođenje reformi.

To je saopšteno na panelu „Predvodnik u sporoj trci? Crnogorski put integracije u EU“ koji je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), organizovao u saradnji sa Centrom za evropsku politiku u Briselu.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Đukanović, kazala je da je cilj panela predstavljanje policy brief-a “Crna Gora: zarobljena država ili vodeći kandidat za pristupanje EU?”, kao i razmjena mišljenja o integracionom procesu Crne Gore na putu ka EU.

„Policy brief sadrži primjere glavnih izazova i rezultata reformskih procesa u ključnim oblastima vladavine prava u Crnoj Gori, što pokazuje i da je neophodno intenzivirati stav Evropske unije prema Crnoj Gori, kako bi se spriječilo prividno sprovođenje reformi od strane nadležnih organa, te kako bi se oni obavezali na ostvarivanje opipljivih rezultata kao preduslov da Crna Gora postane članica EU“, navela je Đukanović.

Ona je podsjetila da će u junu Crna Gora obilježiti sedam godina od početka pregovora sa EU.

„Međutim, očekivani rezultati u ovoj fazi su ograničeni, a zemlja se i dalje suočava sa značajnim izazovima u ispunjavanju standarda EU. Očigledan problem su i politizovane institucije, veoma duga i spora politička tranzicija i transformacija društva“, rekla je Đukanović.

Prema njenim riječima, iako je Vlada nastavila da “ispunjava” uslove EU, sa ukupno 32 od 33 otvorena poglavlja i tri privremeno zatvorena poglavlja, više se može govoriti o simulaciji procesa reformi, „koji će garantirati dalje formalno otvaranje i privremeno zatvaranje poglavlja, ali bez strukturnih i opipljivih rezultata“.

„Nažalost, civilno društvo, mediji i demokratska opozicija zainteresovani za reforme, ostali su isključeni iz ovog procesa“, navela je Đukanović.

Ona je ukazala da stalna politička kriza, koja je počela 2016. godine i prouzrokovala bojkot parlamenta od dijela opoziconih partija, još uvijek jača.

„Nekoliko pokušaja da se riješi kriza, nisu bili uspješni, dok su se otkrivali novi politički „poslovi“, afera „Koverta“, koji jasno pokazuju nivo zarobljenosti državnih institucija od strane vladajuće stranke“, rekla je Đukanović.

Kako je navela, građanski protesti bili su posljedica neprekidnog ćutanja i neaktivnosti institucija.

„Ova afera je praćena nizom drugih videa i dokumenata koji pokazuju različite oblike zloupotrebe „crnih“ fondova i drugih nezakonitih aktivnosti državnih službenika, dodatno smanjujući nizak nivo povjerenja građana u državne institucije. Mi zaista mislimo da EU nije iskoristila priliku da se založi za opipljivije rezultate, snažnom upotrebom politike uslovljavanja, ili bilo kojeg drugog raspoloživog mehanizma“, rekla je Đukanović.

Šef jedinice za Crnu Goru u Evropskoj komisiji, Thomas Haglajtner, kazao je da se ne smije zaboraviti da je proces proširenja u EU veoma komplikovan sa tehničkog aspekta, navodeći da je državama Balkana u tom smislu veoma teško da se pridruže Uniji.

„Ako uzmemo u obzir Bregzit, vidimo koliko je teško izaći iz Unije, a koliko je tek teško da se jedna zemlja pridruži Uniji“, naveo je Haglajtner.

Prema njegovim riječima, EU je kompleksna zbog brojnih politika, navodeći da ima jedinstveno tržište i da se razvila tokom vremena.

„Da bi država funkcionisala u EU, nije dovoljno da imate hiljade stranica domaće legislative, već i da imate institucije i administraciju, koja će biti u mogućnosti da primijeni legislativu predviđenu politikama Unije, i koja će biti u mogućnosti da osigura benefite koje EU priključenje donosi“, istakao je Haglajtner.

Kako je rekao, priključenje EU zahtjeva institucionalne kapacitete.

„Postoji napredak u Crnoj Gori kada su u pitanju institucije i zakonodavstvo, postoje tužioci za organizovani kriminal, Agencija za sprečavanje korupcije, i brojni sučajevi korupcije, koji su dali rezultat i u borbi protiv organizovanog kriminala. To ne znači da i dalje ne postoje izazovi“, naveo je Haglajtner.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternative (IA), Ana Đurnić, kazala je da je Crna Gora lider među državama, koje teže da se pridruže članstvu u EU, “ali nije u dobroj grupi država, već u veoma lošoj”.

“Kada poredite Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, onda smo u redu. Ali, mi u IA, nismo zadovoljni sa onim što je Vlada postigla u procesu integracija”, rekla je Đurnić.

Ona je kazala da bi jedna od preporuka za Evropsku komisiju bila ne samo da se osloni na OSCE preporuke, koje se odnose na izbore, “jer su izbori u Crnoj Gori mjesto korupcije i postojeće političke krize”.

“Kada govorim o izborima, ne govorim o izbornoj kampanji, i ne mislim na izborni dan. Govorimo o cijelom procesu Vlade, od početka, do kraja. Kada govorimo o izbornim zloupotrebama i korupciji u državi, govorimo i o korupciji o javnim nabavkama”, navela je Đurnić.

Ona je ukazala na još jednu zloupotrebu u izborne svrhe, a to je, kako je navela, političko  zapošljavanje u javnom sektoru.

Ambasador Crne Gore pri Evropskoj uniji, Bojan Šarkić, kazao je da su za pregovarčki proces ključna poglavlja 23 i 24.

“Standardi su mnogo visoki, svjesni smo toga i voljeli bismo da postignemo sve standarde i ciljeve što prije je moguće, i najbolje što je moguće, ali to nije lak zadatak”, naveo je Šarkić.

Viši analitičar politika u Centru za evropsku politiku (European Policy Centre), Corina Stratulat, podsjetila je da je Crna Gora 2012. godine počela pregovarački proces sa EU, i osigurala, kako je navela, vodeću poziciju među ostalim državama regiona, aspirantima sa članstvo.

„Međutim, postoje i određeni problemi koji se odnose na korupciju, slobodu medija i političku moć, koji često predstavljaju barijere. Iako je vodeća zemlja u pregovaračkom procesu u odnosu na države regiona, Crna Gora ne trči tako brzo u trci za članstvo u EU“, rekla je Stratulat.

Događaj je organizovan u okviru projekta “Jačanje kapaciteta organizacije za zagovaranje javnih politika i uticaja na nacionalnom i međunarodnom nivou”, kojeg finansira Open Society Foundations – Think Tank Fund.

©2019 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?