Više od dvije trećine građana smatra da OSI nemaju jednake šanse za zapošljavanje

Crnogorski građani, njih 72 odsto smatra da osobe sa invaliditetom (OSI) nemaju jednake šanse za zapošljavanje kao drugi, dok je više od polovine ispitanika izjavilo da su OSI jednako produktivne na radnom mjestu kao osobe bez invaliditeta.

To je danas saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja istraživanja o položaju OSI, koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) na reprezentativnom uzorku od 931 punoljetnog građanina Crne Gore, u periodu od 4. februara do 9. aprila ove godine, putem CATI metode.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Đukanović, kazala je da više od dvije trećine ispitanika, odnosno 71 odsto, izjavljuje da poznaje osobu sa invaliditetom, dok je, kako je navela, 27 odsto izjavilo da u njihovom domaćinstvu (uključujući njih) postoji osoba sa invaliditetom.

„Prema procjeni ispitanika, na pitanje koji procenat crnogorskog stanovništva čine osobe sa invaliditetom, najčešći odgovor je bio od 0 – 5 odsto (26,9 odsto ispitanika). Iako ne postoji precizan nacionalni registar osoba sa invaliditetom, pretpostavljamo da postoji značajna tedencija da se broj podcjenjuje, i to pored činjenice da velika većina poznaje osobu sa invaliditetom“, rekla je Đukanović.

Ona je kazala da je na pitanje, u kojoj mjeri se drugi ljudi osjećaju prijatno ukoliko se nađu pored osobe sa invaliditetom, 34,1 odsto ispitanika izjavilo da ljudi imaju potrebu da im pomognu, a njih 26,9% da, kako je rekla, ne znaju kako da se ponašaju u prisustvu osoba sa invaliditetom.

„Vidljivost, ali i svijest o odnosu opšte populacije prema OSI, koji treba biti baziran na nediskriminaciji i poštovanju je stoga potrebno podizati“, istakla je Đukanović.

Prema njenim riječima, većina ispitanika, njih 51,3 odsto smatra da obrazovni sistem nije prilagođen OSI, navodeći da čak 72 odsto ispitanika vjeruje da OSI nemaju jednake šanse za zapošljavanje kao i druge osobe.

„Više od jedne trećine ispitanika, 36,7 odsto ocjenjuje da napori države da poboljšaju uslove za osobe sa invaliditetom ne daju dobre rezultate, 45,3 odsto da daju djelimične rezultate, a svega 14,4 odsto da daju dobre rezulte“, kazala je Đukanović.

Kako je navela, naknada za tuđu njegu i pomoć u Crnoj Gori koja trenutno iznosi 66 eura, uz popuste koje OSI mogu ostvariti na računima za struju, vodu i prevoz je po mišljenju 89.2 odsto ispitanika neprihvatljivo niska.

„Ovaj podatak je potrebno sagledati i uz činjenicu da brojni potrebni servisi podrške koji dovode do pune integracije nedostaju u našem društvu, da OSI teže dolaze do posla, te da su u povećanom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti“, navela je Đukanović.

Ona je rekla da je na pitanje da li bi zaposlili osobu sa invaliditetom, a da su oni poslodavac, 81,7 odsto ispitanika odgovorilo da bi zaposlili osobu sa invaliditetom, dok je 13,5 odsto izjavilo da zavisi od invaliditeta.

„Većina, 56 odsto ispitanika je izjavilo da su OSI jednako produktivne na radnom mjestu kao i osobe bez invaliditeta. Više od polovine ispitanika, njih 54,9 odsto nije upoznato sa tim da se plata OSI sufinansira iz posebnog Fonda i da poslodavac koji ih zaposli ima pravo i na druge povoljnosti i subvencije“, navela je Đukanović.

Ona je kazala da gotovo polovina ispitanika, njih 43,7% smatra da zakon ne podstiče poslodavce na zapošljavanje OSI, dok upola manji broj, svaki četvrti ispitanik (21,4 odsto) vjeruje da ipak zakon podstiče na zapošljavanje OSI.

„Čak 82,3 odsto ispitanika je izjavilo da bi bilo spremno da volontira u nekoj organizaciji za podršku osoba sa invaliditetom“, rekla je Đukanović.

Saradnica na programima u CeMI-ju, Aleksandra Nikčević, kazala je da su ispitanici na pitanja „da li biste bili blizak prijatelj OSI, da li bi vam bilo prijatno da je OSI vaš komšija, da vam bude kolega na poslu ili građanin vaše zemlje“, odgovorili da njima to ne bi predstavljalo problem.

„Da li biste voljeli da OSI ne živi u vašoj zemlji, čak 81,7 odsto je to negiralo. Ovaj podatak pokazuje da ispitanici prihvataju OSI i da nemaju problem u njihovom prisustvu“, navela je Nikčević.

Ona je kazala da je više od jedne polovine ispitanika izjavilo da obrazovni sistem nije prilagođen OSI.

„Kad smo ispitivali zastupljenost arhitektonskih barijera za OSI ukoliko postoje, ispitivali smo da li postoje na ulici, saobraćaju, državnim institucijama, trgovima, ugostiteljskim objektima, obrazovanju, sudstvu, lokalnim institucijama, uvidjeli smo da je najmanji procenat zastupljenosti fizičkih barijera u zdravstvu. Primjećuje se da je velika zastupljenost fizičkih barijera za OSI, najviše na saobraćaju i na ulici“, rekla je Nikčević.

Ona je pojasnila da su uporedili istraživanje sa istraživanjem o položaju OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore iz 2015. godine, pojašnjavajući da je istraživanje CeMI-ja pokazalo blagi porast prisutnosti fizičkih barijera u odnosu na 2015.godinu.

„Na pitanje koje institucije bi trebalo da igraju najvažniju ulogu u zaštiti prava OSI, država i državne institucije su u jednom i drugom istraživanju imale najveći procenat zastupljenosti, 31,5 odsto u CeMI-jevom istraživanju, 26,7 odsto u istraživanju UMHCG – a. Na drugom mjestu se nalazi društvo u cjelini i Institut socijalne zaštite“, rekla je Nikčević.

Na pitanje novinara kako komentarišu podatak o porastu fizičkih barijera u odnosu na 2015. godinu, Nikčević je rekla da je moguće da je svijest građana povećana u odnosu  na 2015. godinu, obzirom da se više pričalo o položaju OSI, i da ima više projekata koji ukazuju na probleme OSI i da su građani svjesniji postojanja tih barijera.

„Drugi projekti i istraživanja su doprinijeli tome da postoje barijere, koje osobe bez invaliditeta nisu primjetile prije toga na barijere sa kojima se suočavaju OSI“, rekla je Nikčević.

Pres konferencija je održana u okviru projekta “Posao bez barijera – šansa za osobe oštećenog vida“, kojeg finansira Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

©2019 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?