Profesionalizacija DIK-a bi uticala na ozbiljniji i profesionalniji rad te institucije

Profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK) bi uticala na njen ozbiljniji i profesionalniji rad, a potrebno je i obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a, čime bi rad te institucije bio transparentniji.

To je saopštio istraživač javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikola Zečević, u drugom dijelu nacionalne konferencije koju je CeMI organizovao u okviru projekta „Neka slobodni izbori postanu navika – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Zečević je istakao da je jedna od osnovih preporuka profesionalizacija DIK-a i da je u studiji predloženo da DIK čini od tri do pet predstavnika iz oblasti prava.

„Smatramo da bi preložena profesionalizacija uticala na ozbiljniji i efikasniji rad DIK-a. Osvrnuo bih se i na jedan podatak, predstavljen u okviru našeg istraživanja, gdje odgovori ispitanika ukazuju da je potrebno snažnije uvođenje stručnjaka u DIK. Prema našim nalazima, 65,5 odsto ispitanih je ocijenilo da DIK treba da čine kombinovano predstavnici političkih partija i nezavisni stručnjaci“, smatra Zečević.

On je kazao da predstavnici potvrđenih izbornih lista ubuduće ne bi trebalo da učestvuju u radu DIK-a sa pravom glasa.

Zečević je rekao i da DIK ima problem sa transparentnošću.

„CeMI u svojim preporukama smatra da je nužno obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a. Takođe, posebno je važno posvetiti pažnju provjeravanju vjerodostojnosti potpisa. Smatramo i da je nužno povećati ažurnost objavljivanja informacija na zvaničnoj internet stranici DIK-a“, naveo je Zečević.

Kada je u pitanju opštinska izborna komisija, kako je rekao, potrebno je profesionalizovati poziciju predsjednika.

„Njega bi na to mjesto na bazi zakonom utvrđenih kriterijuma i javnog konkursa postavljao DIK, dok bi ostali članovi opštinske izborne komisije bili proporcionalno zastupljeni na osnovu njihovog statusa u lokalnom parlamentu“, rekao je Zečević.

Druga preporuka kade je riječ o opštinskim izbornim komisijama je, kako je kazao, da se poveća njihova transparentnost.

Predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević, kazao je da često onaj ko je nezadovoljan postignutim rezultatima na izborima ne traži greške u sopstvenim redovima, nego se, kako je dodao, te greške uglavnom traže kod organa, koji su sprovodili izbore ili u izbornom zakonodavstvu.

„Ponekad ima suviše neopravdanih i neutemeljenih prigovora, kritika. Čini mi se da postoji određeno nepoznavanje uloge DIK-a. DIK u ovom sastavu je političko tijelo, jer imate četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih  naroda, jedan NVO sektora i tu je predsjednik DIK-a“, naveo je Vukčević.

On je istakao da je reforma ukupnog izbornog zakonodavstva veoma kompleksna i da ne podrazumijeva samo Zakon o izborniku odbornika i poslanika i Zakon o biračkom spisku, nego se dotiče seta čitavnog niza zakona.

„Postavlja se pitanje da li profesionalizovati DIK. Odmah u startu čovjek bi rekao da, jer to podrazumijeva veći stepen autonomije znanja, odgovornosti. Ja sam najviše za to da će ljudi od integriteta i autoriteta biti odgovorni prema sebi i prema funkciji i da će taj posao obavljati da valja“, kazao je Vukčević.

Član Građanskog savjeta, Boris Marić, smatra da je DIK institucija koja je najsporije razvijana u Crnoj Gori i gdje i dalje postoji krucijalno pitanje „na koji način organizovati DIK, a da se poveća profesionalizacija i da se na neki način, kroz povećanje profesionalizacije i integriteta dođe do određenog nivoa depolitizacije DIK-a“.

On je rekao da sva priča oko izbornog sistema mora da završi u parlamentu među političkim subjektima „i to dominantno među političkim subjektima, koji danas nisu u ovoj sali“.

„Oni će najviše uticati na ono što će biti rješenje. Mi možemo da ukažemo i nastavićemo da ukazujemo i šaljemo poruke i upiremo prstom u konkretne slučajeve, koji proizvode određene posljedice. Ali u svakom slučaju insistiramo na nečemu što je utvrđivanje odgovornosti na osnovu onoga što propisuje zakon. To je jedini put za dolaženje do određenog osnovnog konsenzusa oko izbornih uslova, koji mora da se završi u parlamentu“, smatra Marić.

Politikolog, Predrag Zenović, je rekao da je izborna administracija samo jedan od elemenata, koji je važan za očuvanje integriteta izbora.

„Potpuna profesionalizacija bi mogla da bude problematična. Mislim da je onaj predlog koji je dao CeMI, koji je neki vid polovičnog pristupa profesionalizaciji, dobar. On treba da da i profesionalnu i demokratsku ili političku legitimaciju. Ovaj pristuo je u skladu sa onim što je dokument Venecijanske komisije, koji upravo podrazumijeva i profesionalce, dakle pravnike u DIK-u, ali i predstavnike onih koji učestvuju u izbornoj utkakmici“, kazao je Zenović.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Đukanović, rekla je da su se najčešće nepravilnosti, kada je riječ o sprovođenju izbornih procedura, odnosile na nepravilnu upotrebu uređaja za elektronsku identifikaciju birača.

„Zbog toga proces glasanja jako često počinje sa zakašnjenjem. Da ne govorimo o tome da birački odbori u Crnoj Gori nemaju ujednačenu praksu po pitanju postupanja prema licima koja uređaj za elektronsku identifikaciju ne prepoznaje“ objasnila je Đukanović.

Među nepravilnostima, kako je istakla, su povreda procedure tajnosti glasanja kroz fotografisanje glasačkih listića od strane birača, javno izjašnjavanje birača o opcijama za koje su glasali, prihvatanje otvorenih glasačkih listića od strane biračkih odbora, nepoštovanje procedura koje osiguravaju tajnost glasanja.

„Zatim, slučajevi preuzimanja glasačkih listića u ime drugog lica, koje nije prisutno, problemi koji su se javili u vezi sa identifikacijom birača usljed neuređenosti biračkog spiska, isticanje promotivnog materijala u neposrednoj blizini biračkih mjesta iz izbora u izbore. Tu su prijave građana, koje smo evidentirali, o kupovini glasova u neposrednoj blizini biračkih mjesta“, navela je Đukanović.

Ona je rekla da su zabilježeni česti slučajevi neverbalnih, a čak i fizičkih sukoba između članova biračkih odbora.

„Ono što je posebno alarmantno je da su na lokalnim izborima 2018. godine, zabilježeni slučajevi verbalnog napada članova biračkog odbora na posmatrače, jer su izvještavali o nepravilnostima sa biračkih mjesta“, kazala je Đukanović.

Ona je dodala da birački odbori često ne obezbijede potreban broj glasačkih kutija.

Kako je kazala Đukanović, i dalje postoji određen broj birača, koji nisu na biračkom spisku, a trebalo bi da budu i obrnuto i tu je potrebno razmišljati o adekvatnijim mehanizmima da se smanji broj takvih situacija.

„A da ne govorimo o velikom broju netačno prijavljenih prebivališta građana“, rekla je Đukanović.

Načelnik Odsjeka za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, Dušan Drakić, smatra da je najveći izazov zakonski okvir o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

„Mi smo još 2017. godine uradili analizu sa Savjetom Evrope, gdje smo uputili ukupno 46 preporuka za izmjenu zakonodavnog okvira. One nisu tehničke, nego suštinske i predstavljaju dobru bazu za buduće izmjene zakona“, rekao je Drakić.

On je kazao da je jedan od nedostataka nedefinisan status grupa građana i koalicija kao pravnih lica.

„U suštini, Zakon o prekršajima propisuje da se prekršaj može pokrenuti protiv pravnih i fizičkih lica, što u ovom slučaju nisu grupe birača, nisu koalicije. Za njih ne postoji sankcija, niti način da se bilo šta uradi“, objasnio je Drakić.

Član Građanskog savjeta, Dragiša Janjušević, rekao je da je stepen nepovjerenja među političkim akterima na maksimumu.

„Mi imamo političku i društvenu podijeljenost po svim osnovama i mi smo društvo koje nije prešlo prvu stepenicu, koja se odnosi na smjenjivost vlasti na izborima i odatle se generišu svi naši problemi, između ostalih, onaj koji je najbitniji, a to je izborni sistem, izborni proces“, rekao je Janjušević.

Kada je riječ o uvođenju otvorenih lista u izborni sistem, rekao je da smatra da crnogorsko društvo nije demokratski zrelo da primijeni taj model.

„Time bi uveliko usložili izborni proces i procese nepovjerenja koji ovdje postoje“, rekao je Janjušević.

Član Građanskog savjeta, Božidar Vujičić, rekao je da je biračko pravo kao ljudsko pravo temelj o kojem bi se trebalo govoriti, a da su vlast i opozicija učesnici sistemske korupcije.

„Ustavni sud pravo birača da neposedno biraju tumači kao pravo birača da lično glasaju. To bi značilo da u onim zemljama gdje se posredno bira, birač ne mora lično da glasa, nego može da zamoli komšiju da glasa umjesto njega“, rekao je Vujičić.

On je rekao da i Delegacija Evopske unije u Crnoj Gori zna da građani nemaju jednako biračko pravo.

„Ali oni, nažalost, nisu dali preporuku u tom pravcu, a žele da nas prime u svoj sastav jednog dana i onda se postavlja pitanje iskrenosti te njihove želje“, kazao je Vujičić.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, rekao je da nema nijedne Agencije za sprječavanje korupcije, koja će riješiti problem afere „Koverta“ u situaciji, kada ne postoji tužilaštvo koje će se preventivno, a ne naknadno baviti suštinom problema.

„A suština problema, nije u užem smislu finansiranje političke kampanje, nego je finansiranje kupovine glasova. U tome učestvuju cijele partije i strukture, zajedno sa onima koji obezbjeđuju izvore finansiranja. A koji su to izvori finansiranja? Izbori finansiranja su ili iz organizovanog kriminala, ili su iz zloupotrebe javnih sredstava. Nema trećeg“, poručio je Muk.

On je istakao da mu se nije svidjelo što je Vukčevič rekao da „oni ne traže razloge izbornog poraza u svojim redovima, nego u izbornim zakonima“.

„Mislim da bi vi, kao predsjednik DIK-a trebalo da se suzdržite od takvih izjava, jer one neodoljivo podsjećaju na retoriku Demokratske partije socijalista (DPS), nakon izbora, kada kaže „ko gubi ima pravo da se ljuti“, kazao je Muk.

Na nacionalnoj konferenciji su učestvovali predstavnici parlamenta, političkih partija, državnih institucija nadležnih za praćenje izbornih aktivnosti, nevladinog sektora, medija, predstavnici međunarodnih organizacija u Crnoj Gori,  te članovi Građanskog savjeta za slobodne i fer izbore.

Studija Reforma izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori je dostupna na link-u: http://cemi.org.me/product/reforma-izbornog-zakonodavstva-u-crnoj-gori/

©2019 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?