Volja za sveobuhvatnu reformu izbornog sistema preduslov za napredak

Preduslov za napredak Crne Gore u oblasti izbora mora biti iskrena volja države da reformiše izborni sistem na sveobuhvatan način, a uvođenjem preferencijalnog glasanja bio bi ojačan uticaj birača na izbor njihovih predstavnika u crnogorskom parlamentu.

To je ocijenjeno u prvom dijelu nacionalne konferencije Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), koja je održana u okviru projekta „Neka fer izbori postanu navika! – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“, kojeg finansira Evropska komisija, posredstvom Evropske unije, a konfinansira Ministarstvo javne uprave.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, smatra da je izborni proces u Crnoj Gori bolji u odnosu na to kakav je bio prije 2000. godine, „da ne govorimo o 90-tim godinama“.

„Takođe smo smo svjedoci da je povjerenje građana u integritet izbornog procesa veoma nisko, nedovoljno da bismo bili zadovoljni. 40,3 odsto građana ima povjerenje u izborni proces, što je prilično nisko, iako je bolje nego godinu dana ranije, kad je bilo 35,4 odsto. Takođe, na pitanje da li su parlamentarni izbori 2016. bili fer i slobodni, svega 40,9 odsto građana smatra da su bili fer. To su sve podaci koji izazivaju zabrinutost i koji traže reakciju društva“, istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, u CeMI-ju su se zalagali kroz niz dokumenata i studija, za reformu izbornog sistema i izborne administracije.

„Želimo da ojačamo uticaj birača na izbor konkretnih poslanika, njihovih predstavnika u crnogorskom parlamentu. Predlažemo da to bude preferencijalno glasanje unutar postojećeg sistema proporcionalnih lista, iako mi i dalje smatramo da je za Crnu Goru najbolji mješoviti sistem proporcionalnog člana, po ugledu na Njemačku. Ali to je preambiciozno u ovom trenutku, pa kao međukorak vidimo preferencijalno glasanje“, istakao je Vujović.

On je rekao da se reforma izborne administracije nalazi pod kritikom međunarodnih, ali i domaćih NVO koje nadgledaju izbore.

„Tu mislim da Državnu izbornu komisiju (DIK). U CeMI-ju se zalažemo za profesionalizaciju i depolitizaciju DIK-a, ali djelimično i depolitizaciju rada opštinskih izbornih komisija“, kazao je Vujović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, rekao je da je rad na unapređenju izbornog ambijenta kontinuirani proces, navodeći da su  svi dosadašnji izbori održani u unapređenom ambijentu, u odnosu na prethodni izborni ciklus.

„Aktuelno izborno zakonodavstvo je proizvod dogovora vlasti i opozicije. Kad danas čujete neke diskusije, izgleda kao da mi imamo izborno zakonodavstvo koje je relikt neke daleke prošlosti i za koje svi subjekti koji učestvuju u izborima, sve međunarodne organizacije komentarišu i konstatuju da je katastrofalno. Uopšte to nije tako“, ocijenio je Brajović.

Kako je podsjetio, izbori iz oktobra 2016. godine su imali odziv 73,3 odsto.

„To je ogromna izlaznost za evropske prilike. Prvi put poslije 1994. godine je procenat izlaznosti na izborima za Evropski parlament bio iznad 50 odsto, a ovaj sadašnji je bio ispod 51 odsto. Znači 73,3 odsto je respektabilan odziv birača, a to ne bi radili da nemaju povjerenj u izborni proces“, smatra Brajović.

On je kazao da bi bilo bolje da preostalih nekoliko poslanika učestvuje u skupštinskom radu.

„Prepoznajem da njihov interes nije povratak, iznošenje stavova o brojnim pitanjima i neminovnost suočavanja sa drugim poslanicima. To sam ponavljao više puta. Činjenica je da postoje pojednici koji u različitim svojstvima, nekad kao političari, nekad kao predstavnici nevladinih organizacija, nekad kao eksperti, a uz podršku dijela medija koji imaju svoj interes u svemu, pokušavaju da stvore utisak krize u državi i da uđu u vlast bez izbora“, smatra Brajović.

Prema njegovim riječima, ne treba polagati nade „u prečice i instant rješenja za poboljšanje izbornih uslovima kojima nismo zadovoljni“.

„Svako rješenje, da bi bilo primjenjeno u praksi, mora da prođe određenu zakonsku proceduru i formu. Siguran sam da to svi znamo, čak i oni koji jasno zagovaraju jačanje institucija i poštovanje zakona, a ne učestvuju i ne daju svoj doprinos za njihovo jačanje“. Kazao je Brajović.

On je poručio kolegama iz opozicije da se što prije uključe u rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, ukazao je da je najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori pokazao da je nivo povjerenja u izborni okvir i dalje na niskom nivou.

„Preporuke ODIHR-a i dalje ostaju na snazi. Izborni pravni okvir mora biti preispitan na obuhvatan i temeljan način, i on mora obuhvatiti sve ključne aspekte procesa. Odbor za izmjenu izbornog zakondavstva nije samo prilika nego je i obaveza svih političkih partija da aktivno učestvuju u radu tog tijela i da unaprijede izborno zakonodavstvo“, istakao je Orav.

Prema njegovim riječima, reforma izbornog zakonodavstva mora da ide „ruku pod ruku“ sa novim praksama transparentnih institucija za nadzor, „koje moraju izgraditi kapacitete i zadobiti povjerenje javnosti“.

„U tom smislu, Državna izborna komisija mora da zauzme aktivan stav u sprovođenju svojih zadataka na efikasan način i da obezbijedi da ima dovoljne administrativne i tehničke kapacitete da sprovodi svoje obaveze i mandat, shodno zajhjevima zakona“, kazao je Orav.

On je rekao da postoje velika očekivanja od Agencije za sprečavanje korupcije u dijelu nadzora finansiranja političkih partija.

„Projekat koji je CeMI implementirao doprinio je davanju preprouka u dijelu izborne administracije, državnih institucija, pravnog sistema, zastupanja predstavljanja žena i nacionalnih manjina, okvira za finansiranje političkih partija i analizu medija i okruženje“, naveo je Orav.

On je istakao da je preduslov za napredak zemlje u ovoj oblasti iskrena želja države da reformiše izborni sistem na obuhvatan način i u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima.

„U nedostatku takve volje, nikakvo eksterno finansiranje ili tehnička podrška, neće doprinijeti reformi izbornog procesa“, smatra Orav.

Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić je, govoreći na prvom panelu „Reforma izbornog sistema u Crnoj Gori“, kazao da u 2016. godini nema parlamenta, nema drugih ustavnih institucija checks and balances, nema dijaloga, kao i da su svi pokazatelji političke krize produbljeni.

„Uz ključnu ocjenu, a koja je možda glavni element a to je da korupcija jede politički i ekonomski sistem. Parlament je već 2015. godine postao berza poslanika, po prvi put u istoriji – slučaj Pozitivne, poslije otpadnika iz SDP-a, pokazao je kako se kupuju poslanici i na državnom nivou. Sad to postaje praksa na lokalnom nivou i izbori dodatno postaju obesmišljeni“, istakao je Krivokapić.

On smatra da sve zakonske izmjene i ostale forme koje moraju dovesti do suštine, „ne mogu biti efektivne ako ne obzbijedimo garancije“.

„Mi nemamo javnost koja zna da procijenjuje politička dostignuća. Ili je 100 posto uspjeh ili je 100 posto neuspjeh. A to je odraz nezrelosti u analitici. Politika nema 100 posto uspjeha i 100 posto neuspjeha, nego ima evaluaciju pomaka naprijed, i pomaka nazad“, rekao je Krivokapić..

On je ocijenio da je tehnička vlada bila enormni pomak naprijed za Crnu Goru.

„To što neko vidi kao uspjeh samu promjenu vlasti u Crnoj Gori, ona treba da bude rezultanta, a ne cilj per ipso. Uvjeren sam da kroz taj model dijaloga i Tehničke vlade kao prvog garanta, nema pozitivnog procesa u ove tri godine u političkom životu Crne Gore“, istakao je Krivokapić.

Predsjednik DEMOS-a, Miodrag Lekić, je govoreći o trenutnoj političkoj situaciji kao da se pojavljuju ne samo incidenti, afere nego i misterije.

„“Snimak“ kao jedan udruženi poduhvat kako ukrasti izbore. Jedan zaposleni – četiri glasa. Zatim, „Državni udar“, zatim dolazi 2020. što se sada sprema? Ne mislim da dolaskom demokratske alternative počinje bajka u Crnoj Gori, ali bi ušli u zasluženu pobjedu ako se ona dogodi u jedan normalan proces smjenjivosti vlasti koja će biti neophodna za razvoj društva i za razvoj demokratij“, istakao je Lekić.

On smatra da je potrebna demistifikacija svega toga „da izbori stvarno budu ono što su u drugim zemljama – jedan lijep, praznični dan demokratije, a ne drama ko će pobjediti i ko će kasnije na tim pobjedama da ostavruje privilegije, zaboravljajući da je cilj opšti interes kome svi treba da budemo podređeni“

Profesor Đorđije Blažić, koji je član Građanskog savjeta, ocijenio je da se mnogo priča o cjelishodnosti, političkim aspektima, „a ne bavimo se onim čime treba da se bavimo“.

„A treba da se bavimo onim što je zapisano u Ustavu Crne Gore i onim što je zapisano u zakonima Crne Gore.Nemojte misliti da je reforma izbornog zakonodavstva reforma o izboru odbornika i poslanika. Daleko od toga. Ona je mnogo kompleksnije i ozbiljnije pitanje koje tangira niz zakona, koji su što direktno, što indirektno povezani. To je čitava mreža društvenih odnosa, koja je regulisana materijalnim zakonom, i koja je vezana za izborni sistem“, istakao je Blažić.

On je ocijenio da je suštinsko pitanje Ustavnog prava birača da biraju neposredno odbornike i poslanike.

Vujović smatra da postoje dva straha ponašanja političara, navodeći da je jedan od njih da lider partije ne dobije najveći broj preferencijalnih glasova, i da na taj način bude ugrožena njegova liderska pozicija.

On je kazao da se u CeMI-ju zalažu da Crne Gora i dalje bude jedna izborna jedinica, sa preferencijalnim glasovima, sa pet preferencijalnih glasova.

„Na Kosovu postoji jedno rješenje da se suzbije strah lidera političkih partija da neko može ugroziti njihovu poziciju putem preferencijalnog glasanja, a to je da se blokira prvo mjesto. To znači da prvi na listi dobija mandat ukoliko je lista osvojila makar jedan mandat, a redoslijed unutar liste za ostale na listi, se mijenja zavisno od toga koliko je ko dobio preferncijalnih glasova. Ovo rješenje bi moglo biti neka vrsta prelaznog i u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.

On je kazao da je drugi strah strah da lideri političkih partija i uže rukovodstvo neće odrediti ko će biti kandidat „za ono što u političkoj teoriji zovemo sigurna mjesta, sigurni mandat“.

„Svaka politička partija zna koji joj je rejting i očekivani broj mandata koji može osvojiti. Ako znamo da će jedna politička partija osvojiti deset mandata, pretpostavljamo da prvih deset na listi, u ovom sistemu koji se koristi u Crnoj Gori, će biti izabrani za poslanike. O tome odlučuje najuže rukovodstvo političke partije“, naveo je Vujović.

Zato, kako je rekao, u Crnoj Gori nema zakonom uređene procedure selekcije kandidata.

„Birači se ne pitaju ko će u krajnjem biti izabran u parlament, a ni članovi partija ne biraju ko predstavlja te partije. Zbog toga imamo prilično nerazvijene političke partije“, rekao je Vujović.

On je ukazao i da dodatne probleme, kad je u pitanju izborni sistem, navodeći da su neki od njih što se sve manjinske zajednice ne tretiraju na isti način, kao i da zastupljenost žena u parlamentu još uvijek nije na zadovoljavajućem novou.

Projekat „Neka fer izbori postanu navika! – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“ je podržan od strane Evropske unije, posredstvom Evropske komisije, a kofinansiran je od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

©2019 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?