U prošloj godini protiv javnih izvršitelja dva disciplinska postupka

U prošloj godini su, protiv javnih izvršitelja, pokrenuta samo dva disciplinska postupka, nadzor nad njihovim radom, koji sprovodi Ministarstvo pravde, do sada nije dao rezultate, ali je došlo do značajnih pomaka u kontekstu efikasnosti njihovog rada.

To je saopšteno na panel diskusiji „Rezultati i izazovi u radu javnih izvršitelja i izvršenju sudskih odluka u Crnoj Gori“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica CeMI-ja Ana Nenezić kazala je da su efikasan i odgovoran rad javnih izvršitelja temelj sistema izvršenja sudskih odluka.

„Fokus izvještaja je na efikasnosti i djelotvornosti riješenja koja su uvedena izmjenama Zakona o javnim izvršiteljima tokom 2017. i 2019. godine, prevashodno mislim na sistem ravnomjerne raspodjele predmeta izvršenja javnim izvršiteljima u predmetima u kojima je izvršni povjerilac državni organ, dopune koje se odnose na unaprijeđenje profesionalizam i stručnost javnih izvršitelja, disciplinske odgovornosti“, navela je Nenezić.

Ona je podsjetila da je izmjenama iz ove godine uvedena obaveza javnim izvršiteljima da prijavljuju izvještaje o imovini i prihodima Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).

„Dakle,  u kontekstu efikasnosti rada javnih izvršitelja možemo konstatovati da je došlo do značajnih pomaka u odnosu na raniji period, te podaci o broju predmeta u radu i dostignuti rezultati koji se ogledaju kroz stepen naplate potvrđuju opravdanost uvođenja javnih izvršitelja u pravosudni sistem Crne Gore, čime jeste unaprijeđen sistem izvršenja sudskih odluka“, istakla je Nenezić..

Ona je ukazala da je u toku prošle godine, po godišnjem izvještaju o radu javnih izvršitelja koji je pripremila i objavila Komora javnih izvršitelja Crne Gore, ukupan broj predmeta u radu bio 72.218, dok je, kako je navela, ukupan broj riješenih predmeta 25.566, donosno neriješenih 46.652.

„Ukupno potraživanje javnih izvršitelja bilo je 331,069 miliona eura, dok je iznos sredstava naplaćenih u postupku izvršenja bio 107,539,732.3. Ukupan iznos troškova i nagrada javnih izvršitelja, tokom 2018. godine, bio je 4,787,480.02. Međutim, ukoliko se prate podaci Ministarstvo pravde koje je pripremilo detaljnu Analizu efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja za 2018. godinu, ovo podaci se u značajnom razlikuju i vrlo je teško napraviti uporednu analizu ovih podataka“, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, postoji disproporcija u broju predmeta koje u radu imaju javni izvršitelji.

„Analizirajući dostupne podatke iz izvještaja o radu javnih izvršitelja, primjetno je da su u toku 2017. godine neki izvršitelji imali i do deset puta više predmeta u radu od drugih, dok je u 2018-oj godini stanje po ovom pitanju bilo još gore pa su identifikovani primjeri da određeni izvršitelji imaju čak po 20 puta manje predmeta u radu od drugih“, navela je Nenezić.

Ona smatra da se taj sistem se ne može posmatrati samo kroz prizmu efikasnosti rada javnih izvršitelja, već su, kako je kazala, podjednako važna i pitanja koja se odnose na poštovanje profesionalnih standarda i djelotvornost uspostavljenog sistema kontrole i odgovornosti javnih izvršitelja.

„Ovaj problem je prepoznat i od strane Evropska komisija u svom izvještaju o Crnoj Gori, za 2019. godinu ističe da „disciplinska odgovornost i poštovanje profesionalnih standarda kod izvršitelja ostaje razlog za brigu.“, kao i da „potrebni su dodatni koraci u smislu unaprjeđenja i usvajanja profesionalnih i etičkih standarda kod izvršitelja, uključujući odgovarajuću obuku i djelotvorno praćenje njihovog rada“, navela je Nenezić.

Ona je ukazala i da je analiza CeMI-ja pokazala da je neophodno u kontinuitetu jačati primjenu mjera disciplinske odgovornosti i primjenu etičkog kodeksa javnih izvršitelja, kroz stvaranje svijesti o zaštiti interesa profesije od nedoličnog, nesavjesnog i neprofesionalnog ponašanja pojedinaca u sistemu.

„Postupak nadzora nad radom javnih izvršitelja, koji sprovodi Ministarstvo pravde, sa posebnim fokusom nad zakonitošću njihovog rada, do sada nije dao rezultate“, kazala je Nenezić.

Ona je ukazala da je u analizi nadzora javnih izvršitelja u 2018. godini, koju je razvio Direktorat za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, navedeno da su pravosudni inspektori Ministarstva pravde (dva inspektora) izvršili nadzor nad radom 25 javnih izvršitelja tokom koga je analizirano ukupno 259 predmeta.

„Imajući u vidu da je u 2018. godini pred javnim izvršiteljima bilo u radu preko 70 hiljada  može se zaključiti da je nadzor vršen u odnosu na postupanje javnih izvršitelja u 0,003% slučajeva u toku 2018. godine, što samo po sebi dovodi u pitanje efikasnost ovakvog sistema nadzora“, upozorila je Nenezić.

Ona je kazala da, kao rezultat takvog nadzora, nema ni jednog postupka protiv javnih izvršitelja, „već su isti uslijedili nakon pritužbi na rad koje su Ministarstvu pravde dostavile stranke i učesnici u postupku“.

“Indikativno je što je i to što su inspektori i na ovako malom uzorku analiziranih predmeta, identifikovali ozbiljne probleme proceduralne i administrativne prirode u radu javnih izvršitelja“, navela je Nenezić.

Ona je kazala da po navodima analize Ministarstva pravde, Komora javnih izvršitelja nije vršila kontrolu rada javnih izvršitelja po službenoj dužnosti, tokom 2018. godine, „iako je to njihova Zakonom propisana obaveza“.

Nenezić je ukazala da su tokom prošle godine primljene 62 pritužbe na rad izvršitelja, navodeći da je Ministarstvo izvršilo 25 ex officio kontrola, „utvrđujući nepravilnosti u radu osam izvršitelja“.

„Međutim, pokrenuta su samo dva disciplinska postupka u 2018. godini, od kojih je jedan rezultirao novčanom kaznom. Dodatno, u periodu 1. januar – 30. jun 2019. pokrenuta su tri disciplinska postupka protiv javnih izvršitelja. Dva disciplinska postupka je pokrenulo Ministarstvo pravde, a jedan Komora javnih izvršitelja“, navela je Nenezić.

Ona je, govoreći o etičkoj odgovornosti javnih izvršitelja, ocijenila da ona još uvijek nije zaživjela, navodeći da je u toku ove godine prvi put oformljena Etička komisija pri Komori javnih izvršitelja, ali da nije bilo postupaka u vezi sa kršenjem etičkog kodeksa javnih izvršitelja.

Ona je kazala da od ukupno 31 javnog izvršitelja koja su obuhvaćena obavezom podnošenja izvještaja o imovini i prihodima, tri javna izvršitelja nisu ispoštovali zakonsku obavezu .

„Od ukupno 28 javnih izvršitelja koji su podnijeli izvještaje o imovini i prihodima, njih osam nije  prijavilo prihode od vršenja javne funkcije. U tim izvještajima ne mogu se pronaći informacije prihodima koje javni izvršitelji imaju po osnovu obavljanja javno-izvršiteljske djelatnosti“, navela je Nenezić.

Ona je upozorila da prijave nijesu ujednačene, kao i da se ne može pratiti način i osnov prijavljenih prihoda, „posebno u odnosu na podatke sadržane u godišnjem izvještaju Komore javnih izvršitelja, ali i podatke Ministarstva pravde, što upućuje na zaključak da bi Agencija iste trebala dodatno provjeriti“.

„Brojni izvještaji ne sadrže potpune informacije o prijavljenim prihodima. ASK treba da pokrene prekršajne postupke protiv javnih izvršitelja koji nijesu u zakonom propisanoj proceduri podnijeli izvještaj o imovini da sprovede detaljnu kontrolu podnijetih izvještaja o imovini i prihodima javnih izvršitelja sa ciljem da se otklone nepravilnosti ili dopune nepotpune informacije koje se u istima trenutno nalaze“, istakla je Nenezić.

Ona je kazala i da članovi organa Komore javnih izvršitelja, uz izuzetak predsjednika Komore, nijesu uredno prijavili prihode koje ostvaruju po osnovu naknada za rad u organima Komore, iako je ta obaveza propisana Zakonom o sprječavanju korupcije.

„Pored Agencije za spječavanje koupcije Komora javnih izvršitelja treba da pokrene disciplinske postupke protiv javnih izvršitelja koji koji nijesu u zakonom propisanoj proceduri podnijeli izvještaj o imovini i prihodima Agenciji za sprječavanje korupcije“, rekla je Nenezić.

Generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, Ibrahim Smailović, kazao je da je, kako bi se sagledavao rad javnih izvršitelja, a u skladu sa Akcionim planom za implementaiciju strateških dokumenata koje je Crna Gora kontinuirano donosila u prethodnoj deceniji u pravcu reforme pravosdunog sistema, predviđena izrada godišnje analize efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja.

„Jedna od takvih analiza je ona koja se odnosi na 2018. godinu, a u kojoj je obuhvaćen perido rada javnih izvršitelaj od 1. januara  2018. godine do 31. decembra 2018. godine. Ta analiza je usvojena na sjednici Vlade ove godine“, naveo je Smailović.

On smatra da je jačanje povjerenja u službu javnih izvršitelja moguće postići „samo zakonitim i odgovornim radom, i profesionalnim odnosom prema svojim obavezama“.

„Od 2014. godine smo podnosili prijedloge za disciplinske postupke, kao i obavještavali nadležno tužilaštvo postupanju javnog izvršitelja kako bi se procijenilo da li su se u radu javnog izvršitelja stekli elementi bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“, kazao je Smailović.

On je istakao da je Ministarstvo, od 2015. godine zaključno sa decembrom tekuće godine, podnijelo 19 prijedloga za pokretanje disiciplinskog postupka protiv javnih izvršitelja.

„U jednom slučaju smo imali izricanje najteže disciplinske mjere, a to je prestanak obavljanja izvršiteljske djelatnosti, imali smo jedno privremeno udaljenje javnog izvršitelja u trajanju od šest mjeseci, imali smo nekoliko novčanih kazni koje su izrečene, kao i nekoliko opomena“, kazao je Smailović.

Prema njegovirm riječima, bilo je i nekoliko prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka koji su odbijeni,“ a za koje je ocijenjeno da se u radnjama javnog izvršitelja nisu stekli elementi koji bi ukazivali na jjegovu disciplinsku odgovornost“.

Smailović je pojasnio da postoje dva pravca iz kojih se vrši nadzor nad radom javnih izvršitelja – nadzor na licu mjesta od strane pravosudnih inspektora i provjera osnovanosti podnesenih pritužbi na rad javnih izvršitelja.

„Analiza za prošlu godinu pokazala je da je ukupno podneseno 62 pritužbe na rad javnih izvršitelja kad su u pitanju podaci Ministarstva pravde, u dva slučaja je ocijenjeno je da je nužno pokrenuti disciplinske postupke i utvrđivati disciplinsku odgovornost javnih izrvšitelja“, rekao je Smailović.

Govoreći o redovnom i vanrednom nadzoru, Smailović je kazao da je izvršen nadzor nad svim kancelarijama javnih izvršitelja i prethodnoj i u 2017. godini, „a zbog ograničenosti u kapacitetiima Ministarstva pravde, s obzirom na ograničeni broj inspektora, uzorak kojim se vrši uvid u spise predmeta, objektivno nije mogao biti veći“.

On je ocijenio da je stanje u javno-izvršiteljskoj službi mnogo bolje nego što je to bilo nakon njihovog uvođenja u pravosudni sistem Crne Gore.

Predsjednik komore Javnih izvršitelja Crne Gore, Vidak Latković, kazao je da su u toj komori bili svjesni zakonske odgovornosti da je potrebno jačati samoregulatornu funkciju.

„Osnovali smo Komisiju za kontrolu rada javnih izvršitelja, koja je u ovoj godini izvršila kontrolu gotovo svih kancelarija javnih izvršitelja, osim kancelarije javnih izvršitelja, imenovanih za osnovne sudove u Baru i Kotoru“, naveo je Larković.

On je rekao da je posjećeno i nekoliko kancelarija za koje postoji viši stepen rizika za nepravilnosti u radu od strane pravosudnih inspektora Ministarstva pravde i Komisije Komore javnih izvršitelja.

„Što se tiče discipilnske odgovornosti, smatram da smo za pet godina rada imali jedan efikasan sistem disciplinske odgovornosti. Činjenica je da je vođeno 38 disciplinskih postupaka. 15 postupaka je pokrenulo Ministarstvo pravde, a sve ostale je pokrenula Komora. To govori o tome da je i Komora svjesna obaveze da jedino možemo štiti profesiju ako se samokontrolišemo i samoprocesuiramo“, naveo je Latković.

On smatra da je uvođenjem ravnomjerne raspodjele, koja se odnosi na organe javne uprave, učinjen značajan napredak, kao i da je dodatno unaprijeđena finansijska održivost manjih kancelarija.

„Vodi se rasprava da li je potrebno to na nivou cijele komore i svih predemeta“, rekao je Latković.

Komentarišući navode iz CeMI-je analize da neki izvršitelji nisu podnijeli izvještaje o imovini i prihodima, Latković je kazao da mu je poznato da su izvršitelji imali poteškoća sa popunjavanjem tog izvještaja.

„Kao Komora smo pokušavali da posredujemo, da tražimo dodatna objašnjenja, proslijeđivali smo ih i ovo je prvi put da podnosimo te izvještaje. No, ono što jeste jedan od sistemskih nedostataka je što je obaveza podnošenja izvještaja do 30. marta, a naša obaveza kao fizičkih lica, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, jeste da podnosimo godišnje izvještaje do kraja aprila“, naveo je Latković.

On je kazao da na poslednji dan marta, nisu bili u prilici da izvijeste o imovini, „jer u tom trenutku nismo imali podijete godišnje prijave, što znači da smo podnosili nepotpune godišnje prijave, da bismo u roku od 30 dana, prijavili kroz dodatni izvještaj“.

„Apsolutno je nemoguće skriti imovinu. Mi to prijavljujemo kroz redovne godišnje izvještaje, godišnje prijave naših prihoda Poreskoj upravi, shodno tome plaćamo poreze i druge dažbine. Na jednom događaju sam dobio podatak da javni izvšitelji u oko 90 odsto slučajeva izmiruju obaveze prema državi“, rekao je Latković.

Projekt koordinator u CeMI-ju Ivan Vukčević je, predstavljajući preporuke CeMI-jeve analize, rekao da Komora javnih izvršitelja treba da pronađe model po kome će se članarine javnim izvršiteljima u Komori obračunavati srazmjerno njihovim godišnjim prihodima.

„Uz obavezno javno dostupno finansijsko izvještavanje o prihodima i rashodima Komore treba uvesti obavezu da budu prikazani troškovi po osnovu nadoknada za rad svakog člana organa Komore na godišnjem nivou“, rekao je Vukčević.

On je rekao da Ministarstvo pravde treba da ojača kapacitete za sprovođenje efikasnog nadzora nad radom javnih izvršitelja.

„Nadzor treba da se sprovodi u kontinuitetu, uz uspostavljanje detaljne metodologije praćenja rada javnih izvršitelja shodno kojoj inspektori Ministarstva postupaju“, naveo je Vukčević.

On je kazao da bi, predsjednici sudova, trebalo da proaktivnije koriste mogućnost iniciranja iniciranja postupka nadzora nad zakonitošću rada javnih izvršitelja u skladu sa čl. 73 Zakona o javnim izvršiteljima.

„Neophodno je inicirati razgovore na nivou Komore javnih izvršitelja, Ministarstva pravde i predsjednika svih sudova u Crnoj Gori na kome će se razmotriti usvajanje protokola/procedure u slučaju podnošenja pritužbi na rad javnih izvršitelja nadležnim sudovima“, zaključio je Vukčević.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Reforma pravosuđa: unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u oblasti doprinosa očuvanju integriteta pravosuđa”, kojeg realizuje CeMI, u saradnji sa partnerima CEDEM-om i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa, a uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

©2020 Centar za monitoring i istraživanje - CeMI | Follow us

Log in with your credentials

Forgot your details?