CEMI - Centar za monitoring i istraživanje

Stepen digitalizacije sudova, tehnička opremljenost i kadrovske sposobnosti ključni za uvođenje suđenja na daljinu

25. Mar. 2022. u novosti

Podgorica, PR pres servis – Uspostavljanje sistema suđenja na daljinu u crnogorskim sudovima ne bi bio lak zadatak, uzimajući u obzir stepen digitalizacije i spremnosti pravosudnog informacionog sistema, a trenutni strateški okvir, kada je riječ o reformi pravosuđa, nije u potpunosti prilagođen novonastalim okolnostima.

To je saopšteno na konferenciji „Online suđenjem do efikasnog pravosuđa“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, podsjetio je da je Crna Gora 18. decembra 2013. godine otvorila pregovore o članstvu u EU u poglavlju 23 – pravosuđe i temeljna prava, ukazujući da je devet godina kasnije tek „umjereno spremna“ za primjenu pravne tekovine EU i evropske standarde u oblasti pravosuđa.

„Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu, u odnosu na prethodnu godinu Crna Gora nije ostvarila napredak u oblasti funkcionisanja pravosuđa. Implementacija ključnih reformi stagnira, što je velikim dijelom uzrokovano političkom krizom i nemogućnosti da se u Parlamentu obezbijedi potrebna većina za deblokadu ključnih pravosudnih institucija“, kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, to za posljedicu ima domino efekat na ostale aspekte pravosuđa, uključujući i manjkavosti u naporima da se riješe neki od ključnih problema koji utiču na efikasnost pravosudnog sistema.

„CeMI cijeni napore Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava u oblasti digitalizacije pravosuđa, kao i napore pravosudnih institucija da uprkos otežanom funkcionisanju ostvare dobre rezultate rada, ali takođe smatramo da trenutni strateški okvir, kada je riječ o reformi pravosuđa, nije u potpunosti prilagođen novonastalim okolnostima“, istakao je Vujović.

Kazao je da je CeMI, kao organizacija koja u kontinuitetu prati proces reforme pravosuđa u Crnoj Gori, prepoznao potencijal koji digitalizacija pravosuđa i upotreba modernih tehnoloških rješenja imaju na funkcionisanje pravosudnih organa, što je posebno došlo do izražaja pojavom pandemije virusa COVID-19.

„S tim u vezi, kroz implementaciju ovog projekta CeMI želi da doprinese stvaranju okruženja neophodnog za uvođenje sistema online suđenja u Crnoj Gori, kako bi se kroz jedan inovativan, ali i neizbježan mehanizam koji je već zaživio u velikom broju zemalja Evropske unije, doprinijelo rješavanju dugogodišnjih problema efikasnosti pravosudnog sistema na koji je dodatno negativno uticala pandemija“, rekao je Vujović.

V.d. predsjednika Vrhovnog suda, Vesna Vučković, kazala je da korišćenje informacionih tehnologija predstavlja jedan od osnovnih uslova za uspješno i efikasno pravosuđe.

„To je sastavni dio procesa reformi pravosuđa, čiji je fokus na izgradnji nezavisnog, nepristrasnog i odgovornog pravosuđa, povećanje njegove efikasnosti, većeg nivoa uvezivanja u okvire evropskog pravosuđa“, istakla je Vučković.

Ukazala je da u realizaciji ovih aktivnosti važnu ulogu predstavlja izgradnja savremenog pravosudnog sistema koji treba da odgovori prepoznatim potrebama, ali i da se i dalje nadograđuje i razvija za buduće potrebe i korisnike.

„Izgradnja informaciono-pravnog sistema treba da omogući svakoj od institucija u okviru pravosuđa elektronski pristup podacima, službenu komunikaciju uz povećanje efikasnosti rješavanja predmeta, ali ujedno i da proizvodi uštede pravosudnim institucijama i korisnicima njihovih usluga“, rekla je Vučković.

Prema njenim riječima, Strategija reforme pravosuđa prepoznala je razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija kroz izradu novog portala sudstva, izradu za elektronsku arhivu i uvođenje standarda bezbjednosti podataka, jer, kako je ukazala, postojeći pravosudni informacioni sistem i dalje nije u potpunosti funkcionalan, a nedostatak je i što sudovi za prekršaje nisu u informacionom sistemu.

„Stoga bi trebalo uspostaviti jedinstven statistički sistem. Da bi se u svemu primjenile nove tehnologije, neophodno je donijeti nove propise i zakone koji bi se usklađivali sa reformom informacionog sistema. Prije svega, tu mislim na Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o prekršajima, državnom tužiocu, specijalnom državnom tužiocu, Zakon o sudovima, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti i Zakon o parničnom postuku“, navela je Vučković.

Za realizaciju je, kako je dodala, neophodno obezbijediti budžetska sredstva, dobru internet vezu u svim sudovima, kao i raditi na kadrovskim kapacitetima.

„Digitalizacija pravosuđa predstavlja budućnost pravosuđa. Time će se ubrzati sudski postupci, podići nivo pravne sigurnosti, spriječiće se eventualne zloupotrebe prava, što je posebno od značaja za vladavinu prava“, rekla je Vučković.

Direktor Direktorata za međunarodnu pravnu pomoć u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Sreten Jakić, rekao je da je resor koji predstavlja implementirao video-konferencijski sistem, što je, kako je pojasnio, za posledicu imalo opremanje šest sudova, pet tužilaštava, a uređaji su postavljeni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i u Ministarstvu pravde.

„Ovaj video konferencijski sistem za sada ne omogućava u punom obimu i kapacitetu sprovođenje suđenja na daljinu. Jedino je, za sada skoro potpuno opremljena sala Osnovnog suda u Podgorici, uz sredstva Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, čime je omogućen multimedijalni prostor koji omogućava ne samo snimanje sudskog postupka nego i saslušanje stranaka na daljinu, izvođenje dokaznih digitalnih dokaza, ali i sprovođenje nekih drugih sudsko-procesnih radnji i aktivnosti“, naveo je Jakić.

Dodao je da još uvijek nije uspostavljen puni kapacitet obuke zaposlenih koji bi mogli to na puni način da sprovode.

„Za sada u Tužilaštvu i u Ministarstvu pravde video konferencijski sistem se koristi uglavnom za online komuniciranje putem platformi kao što su Zoom i Google Meet. Situacija je takva da nije prethodno odrađena adaptacija i tehnička rekonstrukcija same prostorije, pa je to jedna od mjera predviđena Programom razvoja IKT-a 2022-2023. koja predviđa unapređenje tehničke komponente u istragama i suđenjima. Pored unutrašnje rekonstrukcije, predviđeno je da se omogući da se sprovede u punom kapacitetu uvođenje sistema za snimanje postupaka i saslušanje“, pojasnio je Jakić.

Projektni koordinator, CeMI, Vladimir Simonović, kazao je predstavljajući studiju  „Osvrt na mogućnost implementacije suđenja na daljinu u Crnoj Gori“ da je primarni cilj tog dokumenta da se stručna javnost upozna sa konceptom suđenja na daljinu i sa mogućnostima koje takav mehanizam može pružiti pravosudnom sistemu i svim njegovim činiocima

„Kada je riječ o Crnoj Gori, tj. o trenutnom stanju u crnogorskim sudovima, kada govorimo o stepenu digitalizacije i spremnosti pravosudnog informacionog sistema za jedan ovako izazovan poduhvat, eventualno uspostavljanje ovog sistema u Crnoj Gori ne bi bio lak zadatak. Za uvođenje on-line suđenja neophodno je ispuniti brojne uslove, kako normativne tako i tehničke prirode“, ukazao je Simonović.

Pored toga, kako je istakao, potrebno je imati spreman odgovor na pitanje u kojim sudovima bi inicijalno takva suđenja mogla da se organizuju i u kojim postupcima?.

„S obzirom na naša zapažanja, kada govorimo o tehničkim ali i o normativnim uslovima, smatramo da parnično odjeljenje Višeg suda u Podgorici ima najbolju šansu da uspješno implementira i organizuje suđenja na daljinu“, rekao je Simonović.

Ukazao je da bi, Osnovni sud u Podgorici, kao sud sa najvećim prilivom predmeta godišnje, mogao putem suđenja na daljinu da rješava neke jednostavnije parnične postupke i postupke male vrijednosti i na taj način rastereti ograničene prostorne kapacitete ovog suda.

„Sa teorijske strane, u obzir bi došli i sudovi za prekršaje, kada se radi, na primjer o predmetima u kojima optuženi prihvataju odgovornost. Doduše, nedovoljna tehnička opremljenost sudova za prekršaje, makar za sada, isključuje ovu mogućnost“, kazao je Simonović.

Pojasnio je da suđenja na daljinu moraju svoje uporište imati u pravnom okviru kojim se uređuju procesna prava stranaka u postupku, navodeći da u tom dijelu u ovom trenutku ne postoje posebna zakonska ograničenja kada je riječ o sprovođenju suđenja na daljinu u parničnim predmetima u Crnoj Gori.

„Čini se da u ovom momentu, suđenja na daljinu dominantno zavise od stepena digitalizacije sudova i od tehničke opremljenosti i kadrovskih sposobnosti svih relevantnih subjekata da koriste opremu koja se upotrebljava prilikom suđenja na daljinu, što uključuje i Advokatsku komoru i na kraju sve građane Crne Gore“, rekao je Simonović.

Kazao je da da tehnička opremljenost sudova ne znači samo posjedovanje računarske opreme neophodne za učešće u suđenjima na daljinu, već i obezbjeđenje određenog standarda kvaliteta opreme, koja u obzir mora da uzme i specifičnu prirodu sudskog procesa, interes i potrebu učesnika i zaštitu ličnih podataka.

„Kako se radi o relativno novoj ideji, njenoj implementaciji bi morale prethoditi i obuke svih relevantnih subjekata, podizanje svijesti o benefitima suđenja na daljinu, uključujući i promociju ideje suđenja na daljinu usmjerenu ka široj javnosti“, naveo je Simonović.

Konferenciji je prisustvovao oko 50 učesnika, najvećim dijelom iz oblasti pravosuđa, tj. predsjednici i sudije osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, kao i predstavnici Apelacionog i Upravnog suda i sudova za prekršaje. Osim njih, konferenciji su prisustvovali predstavnici Misije OEBS-a, Sudskog savjeta, institucije Ombudsmana i Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kao i predstavnici nevladinog sektora.

Konferencija je održana u okviru projekta “Online suđenje – put ka efikasnom pravosuđu”, koji sprovodi CeMI, a finansijski je podržan od strane Balkanskog fonda za demokratiju, projekta Njemačkog Maršal Fonda u SAD-u i Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID).


Media prilozi