Prošlo je više od pet godina i osam mjeseci od kada je Crna Gora počela sa primjenom Zakona o sprečavanju korupcije (u daljem tekstu Zakon) i osnovala Agenciju za sprječavanje korupcije (u daljem tekstu Agencija) kao samostalno i nezavisno tijelo zaduženo za sprječavanje sukoba interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija, provjere izvještaja o prihodima i imovini javnog funkcionera i druga pitanja od značaja za uspješnu borbu protiv korupcije. To je dovoljno dug period da se izvrši procjena kako primjene Zakona tako i učinkovitosti rada Agencije.
Očekivanja od Zakona i Agencije, bila su da usklade Crnu Goru sa standardima Evropske unije i ostalim međunarodnim standardima u rješavanju problema korupcije i sprječavanja sukoba interesa.
Kako je Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji, njen napredak u rješavanju problema korupcije podliježe praćenju i godišnjem izvještavanju Evropske komisije. Stoga, izvještaji Evropske komisije predstavljaju najrelevantnije vanjske ocjene napora Crne Gore u borbi protiv korupcije.
Studija dijeli pozitivan stav Evropske komisije da je, kao posljedica nedavnih promjena u rukovodstvu Agencije 2020. godine, Agencija započela proaktivan pristup prema izazovima svoje nezavisnosti, integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, neselektivnog pristupa i kvaliteta svojih odluka, unapredjujući sveukupni učinak. Isto tako Studija dijeli mišljenje Evropske komisije da poboljšani rezultati i povjerenje javnosti u Agenciju će zavisiti od kontinuiranih napora Agencije da obezbijedi svoj integritet, nepristrasnost i odgovornost, te ispravi nedostatak u donošenju odluka.
U skladu s tim, ova studija uzimajući u obzir izvještaje Evropske komisije i podatke o učinku Agencije, daje uporedni pregled regionalnih pristupa koji nude niz dobrih praksi, te preduzima sopstvenu analizu kako bi generisala preporuke za poboljšanje Zakona i učinka Agencije.
Cilj Studije je da, u susret izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, pruži podršku Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava i Agenciji za sprječavanje korupcije u pronalaženju najboljih zakonskih rješenja, te unapređenju zakonskog teksta. S tim u vezi, ciljna grupa ove publikacije su pravni praktičari koji se bave analizom i pripremom izmjena i dopuna zakonskih rješenja, kao i praktičnom primjenom pravnog okvira u oblasti sprečavanja sukoba interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija i podnošenja izvještaja o prihodima i imovini.
Kada je u pitanju metodološki aspekt, nakon uvodnog dijela predstavljeni su najvažniji pravni instrumenti u ovoj oblasti, s posebnim fokusom na standarde: Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope i Evropske unije, kao i uporedni prikaz izvještaja Evropske Komisije o Crnoj Gori( godišnji izvještaji za 2019 i 2020 godinu i Nezvanični radni dokument EK iz maja 2021. godine). Imajući u vidu slično pravno nasljeđe država u regionu, posebno je tretiran pravni okvir za sprečavanje sukoba interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija i podnošenja izvještaja o prihodima i imovini u pojedinim državama regiona: Republici Sloveniji, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. U okviru posebnog poglavlja predstavljen je i pravni okvir Crne Gore u ovoj oblasti, uz dodatni fokus na osvrt na rad ključnog antikorupcijskog organa zaduženog za sprečavanje sukoba interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija i podnošenja izvještaja o prihodima i imovini u Crnoj Gori. Navedeno je rezultiralo posebnim poglavljem na kraju publikacije koje sadrži konkretne preporuke za unaprjeđenje stanja u ovoj oblasti, s akcentom na neophodne izmjene i dopune zakonodavnog okvira, kao i ključne preporuke kada je u pitanju rad Agencije.