Pitanja reforme izbornog zakonodavstva jedno je od ključnih pitanja koje na nivou ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo Crne Gore u EU iz godine u godinu budi interesovanje domaće i međunarodne javnosti. Ove godine, neočekivano, umjesto očekivanog otvaranja političkog dijaloga o izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika i sveobuhvatne reforme cjelokupnog seta izbornih zakona, u fokus interesovanja nenadano su došle inicijative Vlade za izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva. Ovim inicijativama, umjesto da se ide ka sistemskom prevazilaženju brojnih problema koji opterećuju izborne procese, a na koje domaće NVO i međunarodni posmatrači izbora ukazuju već nekoliko godina u kontinuitetu, otvoren je jedan mnogo osjetljiviji problem, zbog koga je dio javnosti s pravom postavio pitanje - da li aktuelna vlast zaista pokušava da pripremi teren za promjenu strukture biračkog tijela u Crnoj Gori?

Ova studija u fokus stavlja inicijative Vlade za izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta i Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, pokušavajući da odgonetne koji su razlozi opredijelili Vladu da uđe u proces revizije ovih akata. Da li je po srijedi usaglašavanje sa pravom Evropske unije, ili pak, ove inicijative zaista imaju za krajnji cilj uređenje biračkog spiska? Bilo kako bilo, ove inicijative se s pravom od dijela javnosti doživljavaju kao “unilateralni” pokušaj sređivanja biračkog spiska, bez odgovarajuće analize trenutnog stanja, analize drugih modela sređivanja biračkog spiska, uporednih iskustava, uključivanja svih relevantnih subjekata, širokog parlamentarnog dijaloga, i mogu izazvati sumnju da je njihov prikriveni cilj svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering. Sve ovo izaziva otpor i bojazan kod značajnog dijela populacije, o čemu Vlada Crne Gore, kroz svoje postupanje mora voditi računa i o čemu se mora jasno i nedvosmisleno postaviti i snagom argumenata umiriti one koji osjećaju strah i nelagodu. Od iskrenosti, uvjerljivosti i vjerodostojnosti tih odgovora, zavisiće da li će doći do otklanjanja bilo kakvih političkih ili nacionalnih kalkulacija, zakulisnih radnji i skrivenih motiva, kako ovo ne bi dovelo do osjećaja društveno-političke poniženosti, ogorčenosti, traume i frustracija jednog dijela stanovništva i time još više nahranilo postojeće društvene podjele.

Cilj ove studije je da na jednostavan način približi čitaocima problematiku vezanu za dosadašnju primjenu Zakona o registrima prebivališta i boravišta i Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva. Uz to, studija nastoji da objasni korelaciju između Vladinih inicijativa sa pitanjima uređenja biračkog spiska, kao i najave liberalizovanja sistema državljanstva. Ova studija traga da dođe do odgovora na određena veoma značajna pitanja, poput: zbog čega se, u ovom trenutku, aktuelizuju ove navedene teme? Koji su motivi i ciljevi istih i zašto aktivnosti nisu koordinirane s aktivnostima na utvrđivanju broja crnogorskih državljana koji su, suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, stekli državljanstvo neke druge države, kao i sa procesom pokretanja sveobuhvatnog parlamentarnog dijaloga o reformi izbornog zakonodavstva?

Studija je podijeljena u četiri poglavlja. U prvom poglavlju, predstavljen je pravni okvir koji uređuje pitanja prebivališta i državljanstva u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na pitanja koja su u dosadašnjoj primjeni ocijenjena kao sporna. Drugi dio studije posvećen je predstavljanju međunarodnih standarda i komparativnih iskustava u pogledu ostvarivanja biračkog prava, prebivališta i državljanstva. U trećem poglavlju, data je sveobuhvatna analiza trenutnog stanja i mogućih posljedica usvajanja pojedinih zakonskih rješenja. Poseban dio ovog poglavlja posvećen je predstavljanju aktivnosti na kontroli biračkog spiska koji je početkom 2021. godine, na dva izborna procesa na lokalnom nivou (Nikšić i Herceg Novi), sproveo Centar za monitoring i istraživanje CeMI. U četvrtom poglavlju predstavljena su zaključna razmatranja i preporuke donosiocima odluka i zainteresovanim akterima.

Konačno, ova studija dio je istraživačkih nastojanja CeMI-ja da se ovom slojevitom problemu priđe obazrivo, bez iznošenja paušalnih ili neprovjerenih činjenica. U studiji su predstavljeni podaci iz kojih je naš istraživački tim izvukao pojedine zaključke i preporuke koji će biti u fokusu našeg interesovanja i javnog zagovaranja i u narednom periodu. CeMI je već u nekoliko navrata skrenuo pažnju donosiocima odluka na nacionalnom i međunarodnom nivou o neophodnosti stvaranja uslova za fer i slobodne izbore u Crnoj Gori. Nažalost, ove inicijative Vlade nas udaljavaju od tog cilja. Cijenimo da su izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta i predložene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva koraci u pogrešnom smjeru i da doprinose urušavanju temelja državnosti Crne Gore i da iste, ukoliko budu “unilateralno” stavljene na sto od strane predstavnika vladajuće većine, mogu sa velikim stepenom izvjesnosti rezultirati produbljivanjem nestabilnosti društveno-političkog ambijenta u susret narednim izborima u Crnoj Gori.