Izborni dan je protekao u mirnoj atmosferi, a karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost ukupnog izbornog procesa. Izbori su bili konkurentni sa sedam potvrđenih kandidatura za predsjednika Crna Gore, sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača, da slobodno predstave svoje programe, odnosno sprovedu svoje biračko pravo, u najvećem dijelu poštovana.

To je ocijenjeno na predstavljanju izvještaja o preliminarnim zaključcima i nalazima „Građansko nadgledanje predsjedničkih izbora 2023“, koji je na pres konferenciji predstavio Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Šefica misije, Ana Nenezić, istakla je da je projekat „Građansko nadgledanje predsjedničkih izbora u Crnoj Goru 2023“, koji CeMI realizuje uz podršku Britanske ambasade Podgorica, pokazao svoju opravdanost.

„CeMI je nakon 33,3 odsto realizacije uzorka u 20 sati i 25 minuta, samo 25 minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta, otvorio svoj softver građanima preko sajta i televizija. Zato je naš veb sajt imao pola miliona jedinstvenih posjeta, a televizije su preuzele podatke zajedno 10 hiljada puta, ažurirajući grafike koje su emitovale CeMI-jeve podatke“, rekla je Nenezić.

Pojasnila je da su građani imali kompletan uvid u realnom vremenu kako se obrađuju podaci i kako dolazi do preliminarnih rezultata koji se u konačnom razlikuju od zvaničnih podataka Državne izborne komisije (DIK) a za 0,1 odsto, navodeći da se na ovaj način gradi povjerenje kod građana.

Govoreći i izbornog danu, Nenezić je kazala da su izbori održani po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus.

„Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo. Sveobuhvatna i inkluzivna izborna reforma je izostala zbog nepostojanja političke volje, uprkos najavama parlamentarne večine i predstavnika izvršne vlasti da će to biti jedan od ključnih prioriteta, po preuzimanja vlasti, a nakon pobjede na parlamentarnim izborima od 30. avgusta 2020.godine“, navela je Nenezić.

Ukazala je da važeći zakonski okvir sadrži brojne pravne praznine koje zahtjevaju tumačenja prilikom primjene određenih ključnih normi, nelogičnosti, nedosljednosti i kontradiktornosti, koje umanjuju njegovu efektivnost.

„Organ zadužen za sprovođenje izbora, DIK nije profesionalizovana, većinu za odlučivanje i dalje imaju predstavnici političkih partija koji prilikom donošenja ključnih odluka dominantno prate interese partija koje zastupaju, koji ne podrazumijeva uvijek i javni interes. Nepotpuna transparentnost u radu, kao i nedostatak javnog prenošenja sjednica,  nijesu doprinijeli povećanju javnog povjerenja u proces donošenja odluka“, kazala je Nenezić.

Analitičar izborne administracije i DIK posmatrač, Vladimir Simonović, podsjetio je da su kandidati morali da dostave 8.101 potpis birača.

„Međutim DIK po prvi put nije dozvolio međunarodnim i domaćim posmatračkim misijama da imaju uvid u prijave kandidata, kao i potpise podrške, usljed pravnog tumačenja Agencije za zaštiti ličnih podataka (AZLP) da bi se time ugrozilo pravo na zaštitu ličnih podataka građana/ki Crne Gore“, rekao je Simonović.

Prema njegovim riječima, na ovaj način su ograničena zakonom garantovana prava posmatrača da nadziru zakonitost rada izborne administracije.

„DIK je primio devet prijedloga kandidatura i na kraju potvrdio sedam kandidata, uključujući jednu ženu. Državna izborna komisija je utvrdila i objavila preliminarne rezultate izbora u skladu sa zakonskim rokom“, kazao je Simonović.

Ocijenio je da je odluka DIK-a da kroz elektronsku provjeru na njihovom veb sajtu omogući građanima/kama provjeru potpisa, tek nakon potvrđivanja kandidatura zakašnjela i nefunkcionalna, pojašnjavajući da se pored brojnih prijavljenih zloupotreba od strane građana/ka potvrđena kandidatura ne može sporiti, iako je potencijalno zasnovana na nezakonito prikupljenim potpisima podrške.

„Ono sa čim javnost nije upoznata jeste da su održane dvije sjednice na dan kad se raspravljalo o kandidaturi gospodina Milojka Spajića. Na prvoj sjednici održanoj istog dana, jedan od članova DIK-a je otvorio mogućnost isključenja javnosti te sjednice u večernjim satima. Odluka DIK-a da ipak dozvoli javnost te sjednice bila je zasnovana na glasanju pet od deset prisutnih članova DIK-a. Pet od deset prisutnih članova DIK-a je glasalo da se ta sjednica zatvori za javnost. U tom kontekstu možemo da zaključimo da DIK i dalje nije spremna na potpunu transparentnost rada“, naveo je Simonović.

PR koordinatorka CeMI-ja, Maja Bjelić, je govoreći o medijskom tržištu, kazala da je ono pluralističko, uz prisustvo velikog broja tradicionalnih medija.

„Međutim, privatni mediji su dominantno kontrolisani kroz inostranu vlasničku strukturu koja utiče na njihovu uređivačku politiku. Od svih televizija sa nacionalnom pokrivenošću, samo jedna ima dominantno crnogorsku vlasničku strukturu. Na taj način je obezbjeđena veća prisutnost jednog broja kandidata u javnom prostoru“, rekla je Bjelić.

Sa druge strane, kako je dodala, nacionalni javni servis RTCG je poštovao zakonske uslove i pružio uravnoteženu pokrivenost kampanje svih predsjedničkih kandidata.

„Međutim, zastarjeli pristup u koncepciji političkih debata, uz rigidnost pravila, nijesu dali prostor kandidatima da smisleno i suštinski predstave svoje programe, odnosno ukrste direktno argumente, čime bi se pružila prilika građanima da dobiju pune informacije prije donošenja informisane odluke“, navela je Bjelić.

Prema njenim riječima, učesnici su mogli da vode kampanju slobodno, iako u kratkom periodu kampanje, a osnovne slobode su poštovane.

„Kampanja je bila konkurentna i biračima je ponuđen raznolik izbor. Ton je uglavnom bio neutralan i usmjeren na obećanja o ekonomskom prosperitetu zemlje i ubrzanju procesa evropskih integracije“, kazala je Bjelić.

Govoreći o izbornoj ćutnji, Bjelić je rekla da je do izražaja došlo vršenje propagande političkih partija preko društvenih mreža 18.marta

„Najvažniji razlog za ovo jeste nepodudarnost rješenja u relevantnim zakonima, tj. Zakonu o izboru odbornika i poslanika (izborna propaganda traje do 24 časa prije dana održavanja izbora) i Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (izborna propaganda traje do dana održavanja izbora)“, pojasnila je Bjelić.

Ukazala je da je primjetan porast skrivenog reklamiranja, odnosno promotivne aktivnosti bez zakonom propisanih obilježja, koji se realizuju, u najvećem dijelu, u dnevnim informativnim emisijama

„Agencija za elektronske medije (AEM) je pokazala proaktivan pristup i pored zakonskih ograničenja u dijelu neizvedenosti kaznenih odredbi koje im ne daju mogućnost kažnjavanja elektronskih medija koji krše propisane zakonske obaveze, i po prvi put objavila preliminarni izvještaj monitoringa medija koji precizno pokazuje zastupljenost pojedinačnih kandidata u medijima, i učinila ga dostupnim javnosti“, rekla je Bjelić.

Istakla je da je preliminarni izvještaj potvrdio prednost i veće prisustvo jednog broja kandidata u privatnim elektronskim medijima.

„Kontrolni mehanizam za nadzor nad radom medija tokom izborne kamoanje nije uspostavljen, suprotno zakonskim odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika. Naime, Odbor za praćenje i nadzor primjene odredaba Zakona u dijelu obaveze medija u predizbornoj kampanji, koji je Skupština Crne Gore bila u obavezi da formira, nije oformljen te je kontrolni mehanizam izostao“, kazala je Bjelić.

U dijelu zboupotrebe državnih resursa tokom izborna kampanje, kako je dodala, ASK je zaprimila 55 prigovora, 28 je odbačeno, a dest odbijeno, dok je 17 predmeta na čekanju.

Pravni analitičar, Ognjen Mitrović, podsjetio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) formiralo koordinacioni Tim za praćenje realizacije obaveza koje proizilaze iz izbornih zakona, međutim, suprotno ranijoj praksi, članovi domaćih posmatračkih misija nijesu bili uključeni u rad tima.

„MUP je objavio numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku, u cjelini i po jedinicama lokalne samouprave u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori. Uvid u birački spisak omogućen je predstavnicima posmatračke misije CeMI, nakon upućenog dopisa i zahtjeva MUP-u“, rekao je Mitrović.

Kazao je da kolizije pravnih normi u dijelu koji se odnosi na početak izborne kampanje, onemogućavaju precizno određenje početka kampanje i nadzora nadležnih institucija, prevashodno ASK.

„Nedostaci regulatornog okvira imali su negativan uticaj na transparentnost i odgovornost za finansiranje kampanja. Ovu neizvedenost dio kandidata je koristio kako bi kampanju započeo prije zvanične potvrde kandidature i bez otvaranja zasebnog računa za finansiranje izborne kampanje, čime je onemogućena kontrola porijekla finasnijskih sredstava potrebnih za sprovođenje kampanje“, upozorio je Mitrović.

Ukazao je da su nepravilnosti bile brojne, ali u najvećem dijelu proistekle su iz nepreciznog pravnog okvira, početnih nesnalaženja članova biračkih odbora.

„Međutim, tajnost glasanja je bila djelimično ugrožena uslijed upotrebe elektronsih uređaja, brojnih prijavljenih fotografisanja biračkih listića na biračkim mjestima, po obavljenom glasanju, vođenja paralene evidencije predstavnika političkih partija tokom izbornog dana. U ukupno, navedene nepravilnosti nijesu u bitnom narušile proceduru glasanja“, zaključio je Mitrović.

Na pitanje novinara kako komentariše nelogičnosti koje se uočavaju u preliminarnim podacima i primjer kandidata Andrije Mandića koji je dobio 800 glasova u Tuzima, Nenezić je pojasnila da je CeMI radio projekciju rezultata na bazi uzorka.

„Kad radite projekcije na bazi uzorka, mi dajemo projekcije u okviru regija. Nemamo podatke koji se odnose na konkretne opštine. Nisam bila u prilici da pogledam podatke koji se odnose na pojedinačne opštine, i ako vam je to u redu, ostavite nam par dana pa ćemo izaći sa stavom organizacije“, rekla je Nenezić.

Upitana kako komentarišu to što nevladine organizacije godinama unazad saopštavaju preliminarne rezultate izbora prije DIK-a, Nenezić je kazala da je vrijednost Crne Gore što ima nevladine organizacije koje posmatraju izbore, a koje imaju mogućnost i kapacitete da za 25 minuta nakon biračkih mjesta izađu sa pouzdanim podacima i na taj način onemoguće političke partije da manipulacijom utiču na ponašanje građana ili da šalju neprovjerene ili netačne informacije.

„S druge strane, s obzirom da CeMI ovo radi 23 godine, očekivali smo da će se u tom periodu DIK profesionalizovati i da će razviti kapacitete do potrebnog nivoa da poptuno preuzmu što bi trebalo biti njihova uloga, a to je da oni budu ti koji će izaći posle 25 minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta sa prvim projekcijama. Dok to ne dočekamo i dok ne izmijenimo pravni okvir, a samim tim profesionalizujemo DIK, CeMI je tu i mi ćemo nastaviti da radimo najbolje što možemo posao u interesu javnosti“, navela je Nenezić.

Ona je najavila da će CeMI nadgledati i drugi krug predsjedničkih izbora zakazanih za 2. april.