Nulta stopa na korupciju i izgradnja stabilnog, finansijski održivog zdravstvenog sistema, u kojem svi mogu da dobiju kvalitetnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu, jedini je način za vraćanje povjerenja građana.

To je poručeno na panelu „Na koji način povećati povjerenje građana u zdravstveni sistem i izboriti se sa korupcijom u crnogorskom zdravstvenom sistemu?“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore, Ljiljana Radulović, kazala je da na osnovu godina radnog staža, mora imati percepciju o manjkavosti zdravstvenog sistema.

Smatra da je jedan od problema zdravstvenog sistema dug hijerarhijski lanac koji je pogrešno postavljen i za koji će trebati duži period da se ispravi.

Govoreći o korupciji u zdravstvenom sistemu i to što je građani ne prijavljuju, Radulović je kazala da je to zato što nemaju povjerenja u same institucije na kojima je da sprovode adekvatne mehanizme kažnjavanja.

Ona je poručila da bi trebalo jasno saopštiti u kojem dijelu zdravstva se sprovodi korupcija.

„U zdravstvu moramo da imamo nultu stopu na korupciju i podatke koji su istiniti kako bi ih i pravilno analizirali“, istakla je Radulović.

Kako je kazala, KCCG radi na tome da u narednih pet godina budu dostupni pisani vodiči i dobre kliničke prakse koje će pokazati prikladnost medicinskih postupaka.

Radulović je istakla i da je neophodno stvaranje elektronske liste čekanja za koju su svjesni da je veliki problem i izdatak.

Član Senata, Državne revizorske institucije Crne Gore, Milan Dabović, kazao je da postoje sistemski problemi koji traju duži vremenski period i koji se jednom ozbiljnom revizijom mogu identifikovati.

„Potrebno je vratiti povjerenje ljekara i radnika u sistem zdravstva, jer ako se vi nađete u nestabilnom okruženju i ako tu nestabilnost lično osjećate, odmah počinjete da gubite povjerenje u taj sistem i tražite alternativu“, rekao je Dabović.

Prema njegovim riječima, ta alternativa može izgledati kao korupcija koja na duži rok može razoriti zdravstveni sistem.

„Ukidanjem doprinosa, zdravstveni sistem je direktno doveden u minus koji se mora pokriti prihodima iz budžeta, bilo to kapitalnog, socijalnog ili nekog drugog“, pojasnio je Dabović.

Dabovic je prezentovao konkretne podatke koji ukazuju na finansijsku neodrživost postojećeg sistema, posebno nakon ukidanja izdvajanja za doprinose za zdravstvo.

 "Šta se dešava u toj 21. godini, kada već imamo izvjesni deficit od 144 miliona eura, ukidaju se doprinosi za zdravstvenu zaštitu“, rekao je Dabović.

Zatim se, kako je naveo, donosi godišnji Zakon o budžetu za 2022. godinu i više nema 180 miliona eura, nego 19 miliona, koji su neki zaostali doprinosi. Potrošnja se projektuje na 332 miliona, pri čemu je nedostajućih 313 miliona eura.

„Na kraju imamo godišnji Zakon o budžetu za 2023. godinu gdje imamo nivo potrošnje 386 miliona eura, a doprinosi koji su zaostali iz prethodnog perioda su svega 1,2 miliona eura, tako da imamo deficit od 384 miliona eura“, rekao je Dabović.

Takođe je istakao i da zarade u zdravstvu jako brzo rastu.

„One su u bruto nivou 2019. godine iznosile 104 miliona, 2020. godine 121 milion eura, pa 2021. 133 miliona eura. U 2022. godine su projektovane na 138 miliona eura i ove godine 153 miliona“, naveo je Dabović.

Kazao je da u percepciji fiskalnih pokazatelja, postoji još jedna „čudna pojava“.

„Imali smo iskorak deficita 2009. godine, a onda vrlo stabilan sistem finansiranja do 2019. godine i onda nagli ulazak u nestabilnost. To je inherentna kompenta i na to nije mogao uticati ni Fond, niti javne zdravstvene ustanove“, rekao je Dabović.

Kao prvi problem Fonda zdravstva naveo je što ima veliku disperziju komercijalnih računa, koji su vezani za banke, a imaju oznaku državnu.

„Na tim računima smo pronašli deset miliona eura, Vjerovatno da taj novac daje neko diskreciono pravo tim lokalnim jedinicama zdravstvene zaštite da ga koriste po svom nahođenju, mimo budžetskih ograničenja ili zakonom definisanih namjena“, rekao je Dabović.

Poručio je da je dobro što je taj novac identifikovan, jer se može iskoristiti u korisnije svrhe.

Dabović je rekao da su u sklopu izvještaja napravili i pregled neopravdanih avansa po javnim zdravstvenim ustanovama, i u prosjeku on iznosi 40 odsto.

„Imamo četiri velike bolnice koje uopšte nijesu pravdale avansna plaćanja, imamo pet bolnica koje su pravdale između 40 i 50 i osam bolnica koje nijesu pravdale do 20 odsto. Ovdje dolazimo na pitanje racionalnosti, jer ako neko nema pacijente da li onda ima pravo da prima novac“, naveo je Dabović.

Rekao je da je neophodno pojačati interne kontrole u Fondu zdravstva, i da ukoliko se riješe problemi evidencije, fiskalne discipline i ukoliko se na pravi način stabilizuje zdravstveni sistem „onda ćemo dobiti zdravstvenu zaštitu svih nas“.

Direktor Fonda za zdravstvo, Vuk Kadić, rekao da je njihova dužnost da uplate avansi iznos, jer time, kako je istakao, daju mogućnost da ta javna zdravstvena ustanova funkcioniše.

„Javne zdravstvene ustanove su dužne prema ugovoru da opravdaju ta sredstva i da do 10og u mjesecu, za prethodni mjesec, dostave kompletne fakture. Iz više razloga to se u realnom vremenu ne dešava i onda imamo intervalna svođenje računa na kvartalnom nivou gdje pokušavamo da uskladimo uplaćeno sa onim što je fakturisano“, pojasnio je Kadić.

Kao problem ističe i neadekvatne cijene tih zdravstvenih usluga, koje su, kako je rekao preniske.

„Zato ukoliko budem na ovoj funkciju, kada se urade promjene cjenovnika, javne zdravstvene ustanove koje ne budu fakturisale svoje usluge će biti sankcionisane“, rekao je Kadić.

Prema njegovim riječima, način organizacije u zdravstvenim ustanovama pokazao je nivo nedostatka zbog neravnomjernosti iskorišćavanja onoga što je suština primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

„95 odsto usluga KCCG, kao jedine tercijalne ustanove u Crnoj Gori, se odnosi na primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu. To znači da smo u samoj organizaciji napravili ozbiljan propust, i to može biti jedan od razloga nezadovoljstva naših građana uslugom kojom se pruža i nemogućnosti da dođu na određenu vrstu pregleda“, kazao je Kadić.

Prema njegovim riječima, stvara se slika da građani ne mogu da dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a u ustvari je sve posljedica decentarlizacije.

Kadić je poručio da treba realnije planirati budžet u zdravstvu i novi model plaćanja koji se zasniva na pruženoj usluzi.

„U ovom trenutku trećina budžeta Fonda otpada na plate zaposlenih u zdravstvenom sistemu. U Sloveniji je to tek deset odsto, a mi ovdje govorimo o funkcionalnosti zdravstvenog sistema, gdje još trećina otpada na ljekove“, rekao je Kadić.

Poručio je da od trenutka kada se javne zdravstvene ustanove budu plaćale po učinku, može se znati ko koliko i radi i koje usluge pruža.

Načelnik Direktorat za zdravstvenu zaštitu, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Radovan Nikolić, istakao je da su problemi u zdravstvenom sistemu, problemi svih i da je u rješavanju istih neophodno da svi učestvuju, a ne samo pojedinac ili institucija.

„Korupcija je globalni problem, koji je posebno opasan ako je prisutna u zdravstvu. Zato nam je neophodno povezivanje i digitalizacija zdravstvenog sistema i uvezivanje primarnog, sekudranog i tercijalnog nivoa“, naveo je Nikolić.

Prema njegovim riječima, tek kada se da stvori sistem gdje će pacijent znati koji je njegov put, može se govoriti o ozbiljnijem suzbijanju korupcije u zdravstvu. 

„Moramo da se odgovorno odnosimo prema zdravstvenom sistemu, ali mora i zdravstveni sistem da se jednako odgovorno odnosi prema pacijentima“, zaključio je Nikolić.

U toku diskusije šefica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović, napomenula je da korupcija prepoznata kao prepreka za ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite.

Prema njenim riječima, u zdravstvenom sistemu Crne Gore postoji puno sistemskih problema, koji su generator brojnih neefikasnosti i neracionalnosti.

„To se odnosi na neravnomjerno raspoređivanje resursa, bilo je to novac, kadar, ljekovi, a korupcija, kao drugi problem, može da doprinese tim neracionalnostima“, kazala je Brajović.

Ističe da je natoksičniji vid korupcije, ona koja se dešava prilikom pružanja zdravstvene usluge i da nije dobro neke njene oblike kvalifikovati kao sitne.

Brajović je istakla da je na panelu prepoznat i čitav set važnih mjera i intervencija i da je u tom smislu potrebno uraditi plan za borbu protiv korupcije. 

Nikola Ilić iz Asocijacije Spektra kazao je da već dugi niz godina pokušavaju da stupe u kontakt sa Ministarstvom zdravja i sa Fondom za zdravstveno osiguranje, kada je u pitanju lijek koji je potreban trans rodnim ženama.

Radulović je kazala da vjeruje da iduće godine, ko god bio rukovodilac Kliničkog centra, neće biti prepreka i da će za ovako mali broj pacijenata naći neki način kako bi imali potrebnu terapiju.

Pojasnila da „male cifre“ predstavljaju veliki problem, jer nema zainteresovanih za registraciju toga lijeka.

„Lijek je tek stigao i očekujem da će u naredne dvije sedmice stići i u apoteku Kliničkog centra i tek tada možemo da krenemo sa distribucijom“, rekla je Radulović.

Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode, smatra da podaci koji su predstavljeni u Publikaciji ne ohrabruju građane i građanke da prijave korupciju u zdravstvu.

„Iz samo Publikacije se može vidjeti da na osnovu 384 ispekcijska nadzora i pregleda u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama u dijelu poštovanja pravilnika za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika nije zabilježene ni jedna jedina nepravilnost“, rekla je Popović.

To je, kako je rekla, „veliki znak pitanja“, jer se onda dovodi u pitanje na koji način je izvršen inspekcijski nadzor.