Crna Gora se vratila među države koje imaju institucionalnu homofobiju, jer su u porastu mržnja i govor mržnje prema LGBTIQ osobama, a izostaje adekvatan odgovor nadležnih institucija, poručeno je na konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Teodora Gilić, ukazala je na nalaze istraživanje koje je sprovela ta organizacija iz avgusta 2023. godine, koje je pokazalo da 60 odsto građana podržava konzervativne vrijednosti i izražava negativan stav prema LGBT populaciji.

„Negativan i nepodržavajući stav se sve više izražava govorom mržnje koji je prisutan kako na društvenim mrežama, tako i na online portalima. Kako je pokazao monitoring društvenih mreža koji je CeMI sproveo u okviru ovog projekta, omalovažavanje, vrijeđanje, čak i prijetnje pripadnicima LGBT zajednice se naročito intenzivira u periodu neposredno prije i tokom odražavanja Parade ponosa“, navela je Gilić na konferenciji „Oblikovanje sigurnijeg okruženja za LGBTI osobe“.

Prema njenim riječima, ono što je problematično jeste što se ovakvi komentari ne uklanjaju, niti ih Zakon na to obavezuje, iako su najčešće ostavljeni na postovima Facebook i Instagram profila establiranih medija.

„Kada je riječ o zločinima iz mržnje, dosadašnja praksa je pokazala da se napadi usmjereni protiv pripadnika/ca LGBT zajednice, zbog njihove seksualne orijentacije često tretiraju kao prekršaji, a ne kao zločini iz mržnje“, rekla je Gilić.

Ocijenila je da je iz tog razloga važno edukovati nosioce pravosudnih i drugih funkcija, da prepoznaju govor mržnje i zločine počinjene iz mržnje prema LGBTI osobama zbog njihove seksualne orijentacije, i na taj način uticati da takvi slučajevi budu pravilno okarakterisani i procesuirani pred nadležnim organima.

„Stoga je, fokus našeg projekta, između ostalog bio, i na obuci sudija, tužilaca i službenika Uprave policije o senzibilnom postupanju sa pripadnicima LGBTI zajednice, i primjeni člana 42a Krivičnog zakonika Crne Gore jer u konačnom, Uprava policije, tužilaštvo i sudije su ključni akteri u zaštiti prava LGBTI osoba od  govora mržnje i zločina iz mržnje“, navela je Gilić.

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Mirjana Pajković, kazala je da se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem u mnogim društvenim sferama.

„Uprkos tome postoji nada da možemo da stvorimo sigurniji prostor za sve ljude, bez obzira na njihovu seksualnu orjentaciju i rodni identitet“, navela je Pajković.

Istakla je da je ključno obezbijediti obrazovne programe koji će pomoći u suzbijanju predrasuda i stereotipa, ali i podići svijest o jednakosti.

„Nadalje, zakoni i politike imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg prostora. Zakonska mogućnost sklapanja istopolnih partnerstava, antidiskriminacioni zakoni i zaštita prava transrodnih osoba trebalo bi da budu prioritet u ovoj oblasti“, navela je Pajković.

Smatra da veoma važnu podršku, edukaciju i pravnu pomoć pružaju organizacije civilnog društva osobama koje su suočene sa diskriminacijom zbog svoje seksualne orjentacije i rodnog identiteta.

„Ključnu vrijednost predstavlja posvećenost svih u smislu zagovaranja promjena u zakonodavstvu i politikama koje će obezbijediti sigurniji prostor za sve“, rekla je Pajković.

Predstavljajući studiju „Govor mržnje prema LGBTI osobama:  izazovi i rješenja“, ko-izvršni direktor Udruženja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku (ERA), Danijel Kalezić kazao je da su u Crnoj Gori mržnja i govor mržnje odavno prešli „crvenu liniju“, a da nemamo adekvatan odgovor države u odnosu na to stanje.

„To je vjerovatno i posljedica toga što institucije ne primjećuju ili negiraju problem koji imamo. Nažalost, Crna Gora se vratila među one zemlje koje imaju institucionalnu homofobiju“, istakao je Kalezić.

Pojasnio je da je studija bazirana na podacima prikupljenim monitoringom društvenih medija i internet portala, sprovođenjem desk istraživanja i intervjuima sa relevantnim stručnjacima i donosiocima odluka.

„Na osnovu ovog monitoringa, došli smo do ključnih izazova među kojima je visoka prevalenca govora mržnje. Društveni mediji i tradicionalni mediji, koristeći zakonske nedostatke i loš rad nadležnih institucija, često šire mržnju i dehumanizuju LGBTI osobe. Ovo stvara klimu straha i diskriminacije“, naveo je Kalezić.

Ukazao je da je monitoring pokazao i da postoje platforme za širenje dezinformacija, pojašnjavajući da onlajn prostor i dio medija iz regiona emituje program u Crnoj Gori koji se koristi za širenje lažnih informacija i negativnih stereotipa o LGBTI osobama, dodatno pogoršavajući predrasude i netoleranciju.

„Anonimnost na online platformama otežava praćenje i identifikaciju počinitelja, što doprinosi nekažnjivosti. Kao posljedicu toga imamo da se žrtve govora mržnje osjećaju nezaštićene i uplašene, što ograničava njihovo slobodno izražavanje i učestvovanje u društvenom životu“, rekao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, iako postoje kaznene odredbe za govor mržnje, one se loše primenjuju, ostavljajući žrtve bez pravde i u osjećaju nezaštićenosti.

„Nažalost, bilježimo da se LGBTI osobe često suočavaju sa diskriminacijom u institucijama, zbog čega je trenutno u toku više sudskih postupaka protiv Crne Gore, što dodatno stvara nepovjerenje i samim tim ometa prijavu govora mržnje. Takođe, ono što je izazov je i što mnogi građani nisu dovoljno upoznati sa pravima LGBTI osoba i štetnim efektima govora mržnje“, kazao je Kalezić.

Naveo je i tri primjera govora mržnje prema LGBT osobama koja su analizirana u studiji – govor mržnje upućen master psihologu i psihoterapeutu Petru Markoviću, govor mržnje povodom održavanja 11. Montenegro prajda i vjeridbe gej para na Lovćenu.

Kalezić je upozorio da u sva tri slučaja institucije nisu reagovale na adekvatan način i nisu procesuirale počionioce govora mržnje.

„Jedan od alarma je da smo kao društvo izgubili osjećaj da je to sve nasilje i ono je potpuno normalizovano, jer adekvatan odgovor institucija nedostaje“, smatra Kalezić.

Poručio je da institucije moraju proaktivno istraživati slučajeve govora mržnje i strogo primjenjivati kaznene odredbe, kao i da je potrebno uraditi detaljnu analizu zakonskog okvira i njegove primjene, te isti uskladiti na način da olakšava procesuiranje slučajeva govora mržnje i pruža adekvatne odvraćajuće kaznene odredbe koje će biti primjenjive u praksi.

„Edukacija javnosti o LGBTI pravima i negativnim posljedicama govora mržnje je ključna, a policija, pravosudni sistem, zdravstvo i obrazovanje moraju prolaziti kontinuirane obuke kako da prepoznaju i adekvatno reaguju na govor mržnje. Takođe, LGBTI osobe treba podržati da prijavljuju govor mržnje i traže pravdu“, rekao je Kalezić.

Tokom panela „Kako do sigurnijeg okruženja za LGBTI osobe?“ zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Nerma Dobardžić, ukazala je da postoji nedostatak svijesti o pravima LGBTIQ populacije kod opšte populacije, a posebno kod mladih.

„Sve institucije sistema treba da se pozabave ovim pitanjem i da reaguju ažurno i pravovremeno odvraćajućim sankcijama. Važno je i raditi na tome kako prepoznati govor mržnje koji je usmjeren prema LGBTIQ populaciji. Smatram da je neophodno raditi na podizanju svijesti o pravima LGBTIQ prvenstveno kroz obrazovni sistem i to od najmanjeg uzrasta“, rekla je Dobardžić.

Smatra da je potrebno raditi i na unapređenju zakonskog okvira, kao i da predmet ljudska prava ili građansko obrazovanje treba da bude obavezan.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, smatra da je to kako tretiramo ranjive grupe u društvu lakmus test gdje smo sa demokratijom.

„Potreban nam je suštinski pristup ovim temama, a ne formalistički. Imamo ozbiljne oblike govora koji normalizuju neofašizaciju društva, koji u potpunosti relativizuju govor mržnje i uvredljiv govor koji na efikasan način brišu granicu između slobode govora i onoga što on jeste“, naveo je Ulićević.

Prema njegovim riječima, kad se prebacimo kolektivno i strateški sa stavova na vrijednosti i adresiramo koja je infrastruktura koja „ukucava“ vrijednosti u naš sistem, „mislim da možemo na efikasniji način da adresiramo sve ove stvari.“

Kalezić je kazao da oni koji drže pozicije moći svojim kampanjama i metodama „skreću mlade u desno“.

„Nije Crna Gora izuzetak. Ovo je globalni trend i ne dešava nam se ništa što se ne dešava u regionu i svijetu“, rekao je Kalezić.

Konferencija je održana u okviru projekta „Doprinos suzbijanju govora mržnje prema LGBTI osobama“ kojeg realizuje Centar za monitoring i istraživanje CeMI, a finansijski je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.