Kontrolna saslušanja u Skupštini moraju da rezultiraju razrješenjem ukoliko funkcioner dobije od parlamenta stav da je postupao nezakonito ili ako je dobio negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI), jedan je od zaključaka panel diskusije ,,Dometi kontrolne uloge Parlamenta’’ organizovanoj 22. juna 2022. u okvoru projekta ‘’Unaprjeđenje znanja građana o demokratskim procesima koristeći moderne oblike komuniciranja”, koji je finansijski podržan od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

Član Senata DRI, Branislav Radulović je, na panel diskusiji kazao da se vrlo često zaboravljaju ustavne nadležnosti Skupštine. “Često se Parlament posmatra kao zakonodavni organ, a zanemaruje se da je njena funkcija kontrola izvršne vlasti”, kazao je Radulović.

Govoreći o periodu od 2001. godine, Radulović je ocijenio da se ne može izvući jedinstvena ocjena da li je Skupština ispunjavala svoju ulogu kontrole izvršne vlasti i da se to mora posmatrati u različitim etapama. On je kazao da je Skupština u jednom periodu bila “protočni bojler” Vlade, te da se u 2013. desio veliki broj ustavnih promjena i da je period atrofije nastupio od 2016. do 2020. godine.

“Od marta ove godine statistika pokazuje vidan napredak u aktivnostima koje su u direktnoj nadležnosti Skupštine”, kazao je on.

Radulović je, govoreći o kontrolnim i konsultativnim saslušanjima, kazao da ona moraju da izazovu neku vrstu efekta.

“Govorim o gubitku povjerenja, a ne o krivičnoj ili prekršajnoj sankciji. Ako vam vrhovna državna revizija da negativno mišljenje, ako u parlamentu ne prođe predlog vašeg nalaza, ako parlament da generalni stav da vi nijeste postupali na zakonit način, najmanja posljedica je da lice izgubi javno-pravno ovlašćenje i da bude razriješeno”, kazao je on.

Istraživač javnih politika u Institutu alternativa, Marko Sošić rekao je da je ogroman uspjeh sve što se dešava u tekućem sazivu a da je “apsolutno dno parlamentarizma” bio period od 2016. do 2020.

“U tom sazivu smo imali usvajanje rebalansa budžeta za 20 minuta. Presjednik Skupštine je podsjećao poslanike da je neki predlog od opozicije, a imali smo i bojkote Skupštine”, dodao je Sošić. On je rekao da je sada sve drugačije i zbog specifične političke situacije. Istakao je i da se često dešava da sa kontrolnog saslušanja nema zaključaka. “A i kada imamo, to su uglavnom političke poruke”, rekao je on.

Sošić je rekao da je iskorak činjenica da su sjednice Skupštine i odbora uživo dostupne građanima.

Govoreći o parlamentarnim istragama kojih je u proteklih deset godina bilo tri, Sošić je kazao da smatra da je povoda bilo mnogo ali da su istrage, nažalost, izostajale. “Za taj mehanizam imamo poseban zakon o parlamentarnoj istrazi, pa je sa pravnog aspekta, kontrolna funkcija dosta dobro zaokružena”, dodao je on.

Sošić je govoreći o budžetskom nadzoru, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koju Vlada nema obavezu da izvještava o izvršenju budžeta tokom godine, ni kvartalno ni na godišnjem nivou.

“To je katastrofalna činjenica, moramo mijenjati pravni okvir. Poslanici kada imaju motiv, dosta su aktivniji da predlog budžeta napadaju, mijenjaju, ali nijesu aktivni kada treba pratiti njegovo izvršenje”, kazao je Sošić.

Prema njegovim riječima, konsultativna saslušanja su mekši tip skupštinskog saslušanja i nijesu dovoljno iskorišten instrument. On je naveo da je, takođe, jedan od neiskorišćenih oblasti i postzakonodavni nadzor. “Nadežnost Skupštine nije samo da usvoji neki zakon, već i da se stara o njegovoj primjeni”, dodao je Sošić.