U Crnoj Gori je došlo do pada povjerenja građana u pravosuđe, a smanjio se i procenat onih koji smatraju da sudski proces traje bespotrebno dugo, saopšteno je na završnoj konferenciiji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je na završnoj konferenciji „Rezultati i efekti reforme pravosuđa u Crnoj Gori“ da je u toku projekta „Reforma pravosuđa: Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa” ta organizacija sprovela istraživanje u kojem se dio pitanja odnosi na povjerenje u pravosuđe.

„U istraživanju koje je sprovedeno u martu 2020. godine uočeno je da je došlo do pada povjerenja u pravosuđe, u odnosu na istraživanje koje je CeMI realizovao u decembru 2017. godine sa 48 odsto na 34 odsto. Primjetno je da se smanjio procenat građana koji smatraju da sudski proces traje bespotrebno dugo. Tako da je do promjene došlo sa 69 odsto na 51 odsto. 18 odsto manje građana smatra da sudski proces traje bespotrebno dugo“, rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, utrostručio se procenat onih građana koji smatraju da sudski procesi traju onoliko koliko treba, sa devet na 24 odsto u martu ove godine.

„Iako se najvećim problemom u radu sudova smatra politički uticaj, ohrabruje smanjenje procenta sa 41 odsto iz decembra 2017. godine na 34 odsto u martu ove godine. Ono što postaje sve veći problem, makar kako ga građani uočavaju, jeste visina sudskih troškova gdje ovaj problem u funkcionisanju pravde u Crnoj Gori označava 23 odsto građana sa deset odsto iz decembra 2017. godine“, naveo je Vujović.

On smatra da je problem i dalje što crnogorsko pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja, navodeći da se ne mogu ignorisati primjedbe koje građani uočavaju „i treba im se na neki način spremiti institucionalni odgovor“.

„Nadam se da će Vlada u narednom periodu u duhu konsultacija i otvorenog dijaloga sa civilnim društvom otvoriti prostor za proširenje Savjeta za praćenje i sprovođenje Strategije reforme pravosuđa sa predstavnicima nevladinih organizacija, kao i što pozdravljamo odluku Vlade da otvori Savjet za vladavinu prava i za predstavnike nevladinih organizacija i konkurs koji je raspisan u tu svrhu“, rekao je Vujović.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, kazala je da se u postizanju što većeg nivoa kvalitetnog sudskog sistema javljaju prepreke.

„Te prepreke su ostaci ranijeg sistema koje pokušavamo otkloniti za relativno kratko vrijeme. Predmeti, koji su i dalje aktivni potiču čak iz perioda prošle decenije, su za nas profesionalna mrlja, a i za sistem koji je reformisan, podmlađen i kvalitetom osnažen“, istakla je Medenica.

Prema njenim riječima, dok god se najstariji predmeti ne riješe, „ne možemo reći da smo u potpunosti zadovoljni svojim radom“.

„Zbog toga redovno održavamo sastanke predsjednika sudova u okviru kojih se intenzivno prate predmeti koji su stariji od osam godina, a još uvijek su u radu. Naš interni monitoring je započeo u oktobru 2019. godine kada smo registrovali 246 starih predmeta, a na kraju 2019, za samo dva mjeseca, taj broj je smanjen na 158“, navela je Medenica.

Ona je kazala da u ovoj godini očekuje da će predsjednici sudova izvijestiti da su svi predmeti riješeni.

„U tom kontekstu, predsjednici sudova su imali i dalje imaju odlučujuću ulogu kako bismo postigli što veću stopu efikasnosti sudstva, jer poznato nam je ukoliko se vremenom ne upravlja ničim drugim se ne može upravljati“, rekla je Medenica.

Ona je ocijenila da je kriza iz ranijeg perioda riješena, navodeći da se sada rješavaju poslednji zaostaci.

„Stoga koristim priliku da pohvalim sudove za postizanje stope efikasnosti od preko 100 odsto, ali mora i stopa ažurnosti da bude veća. Upućujem poruku da rješevanje starih predmeta ostaje izuzetno važno pitanje u našoj integraciji i pod stalnim nadzorom kod naših građana“, navela je Medenica.

Ona je ukazala da je pitanje koje je usko povezano sa pitanjem efikasnosti sudskog postupka disciplinska odgovornost.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković istakla je da samo nezavisno, stručno i odgovorno pravosuđe može biti oslonac ukupnog društvenog i ekonomskog napretka Crne Gore i efikasnog ostvarivanja i zaštite prava i sloboda građana.

„Efikasan i pravičan pravosudni sistem svakako je jedan od prioriteta crnogorske Vlade i našeg pravosuđa. Svoje opredjeljenje da i dalje unapređujemo nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa, i jačamo njegovu efikasnost, iskazali smo usvajanjem nove Strategije reforme pravosuđa 2019/2022. i pratećeg Akcionog plana za dvogodišnji period koji je Vlada donijela u septembru 2019. godine“, navela je Laković Drašković.

Ona je kazala da će, sprovođenje strateških i operativnih ciljeva iz ove strategije, i povezanih aktivnosti za njegovu implementaciju, predstavljati nastavak kontinuiranog procesa reforme pravosuđa „koji je već dao značajne rezulatate, koji će u značajnoj mjeri doprinijeti ostvarenju najznačajnijih reformskih prioriteta utvrđenih u pregovaračkom procesu za Poglavlje 23“.

Koordinator pravnih poslova u CeMI-ju Ivan Vukčević, kazao je predstavljajući preporuke iz „Izvještaja o praćenju sudskih postupaka u Crnoj Gori“ da normativna uređenost, korišćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava, ali i njen uticaj na praksu domaćih sudova treba da budu osnov za cjelovito ostvarivanje prava na pravično suđenje, propisanog u članu 6 Konvencije.

„Osnovni sudovi treba da u većem broju slučajeva poštuju rok za zakazivanje ročišta za kontrolu optužnice, kao i da u značajno većoj mjeri poštuju rok za potvrđivanje optužnice. Pripremno ročište treba da bude korišćeno u većoj mjeri da bi stranke u postupku bile bolje informisane o planiranom toku glavnog pretresa“, rekao je Vukčević.

On je kazao da je potrebno smanjiti nepotrebna odlaganja sudskih postupaka i dosljedno primjenjivati raspoložive mjere procesne discipline, „a posebno u odnosu na okrivljene, svjedoke i vještake s obzirom na to da je njihovo odsustvo u 44,03% slučajeva bilo razlog za odlaganje“.

„Procenat odloženih ročišta u pritvorskim predmetima treba da bude manji s obzirom na to da je dužnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju sa posebnom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. Sudovi treba da nastave sa dobrom praksom izricanja i dostavljanja presude u zakonom predviđenom roku“, rekao je Vukčević.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Boris Savić, smatra da je efikasnost i brzina postupanja crnogorskog pravosuđa u zadnjih deceniju, deceniju ipo značajno pomjerena.

„Samo u sudu iz kojeg ja dolazim, dužina trajanja postupaka u prvostepenom krivičnom postupku je 280 dana, u prvostepenom specijalnom 330, u drugostepenom krivičnom 45 dana, u građanskom 108 dana. Gledano sa strane, to su vrlo kratki rokovi postupanja, daleko su kraći od nekih evropskih standarda“, rekao je Savić.

On je kazao da se rokovi za izricanje presude uglavnom poštuju.

„Zakonski rok za objavu presude nakon okončanja dokaznog postupka u nekoj vrsti predmeta, pogotovo pred Specijalnim sudom, tri dana nije dovoljno. Vi da otkucate dispozitiv sa nekoliko desetina stranica sa velikim brojem krivičnih djela u opisu, a da ne govorimo o vijećanju i glasanju. Tako da taj rok i u Zakonu je vrlo problematičan“, ukazao je Savić.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, kazala je da je taj sud u pogledu podataka koji su prikazani u izvještaju, okarakterisan kao sud sa dobrim rezultatima.

„Kroz cjelokupnu analizu poštovanja prava na fer i pravično suđenje, strankama je obezbijeđeno pravo na pravičnu javnu raspravu i pravo na javno izricanje presude“, navela je Jovović.

Ona je kazala da je u 2019. godini podinijeto 43 zahtjeva za ubrzanje popstuopka, od kojih je 37 odbijeno kao neosnovano, tri je usvojeno, a dva su, kako je navela, vraćena na uređenje i jedan je odbijen na drugi način.

Jovović se osvrnula na postupanje po optužnicama za 2019. godinu.

„Tu smo došli do rezultata da je u 90 odsto predmeta rješenje o potvrđivanju optužnice donijeto istog dana. To je praksa da se donese isti dan je je održano ročište, a u ostalim slučajevima taj rok te prelazi osam dana, osim u dva predmeta“, kazala je Jovović.

Predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom, Ivan Perović, kazao je da taj sud u izvještaju u nekoliko segmenata nije pohvaljen, navodeći da je u prethodnom periodu bilo propusta, grešaka, manjkavosti u radu u tog suda.

„Što se tiče tih propusta, oni su skenirani ovim izvještajem. Trenutno se radi na prevazilaženju takvih propusta, da ih više ne bude i prevazilaženju takvih vrsta manjkavosti u radu“, naveo je Perović

Govoreći o starim predmetima, Perović je kazao da najstariji kivični predmet u ovom trenutku u hercegnovskom sudu datira iz 2016. godine, navodeći da će on, prema dosadašnjem toku stvari, biti vrlo brzo riješen.

„Što se tiče objava odluke, u hercegnovskom sudu nije bilo prekoračenja. Samo u četiri slučaja, objava odluke je oslijedila tri dana nakon okončanja glavnog pretresa. U svim ostalim slučajevima, odluka je objavljena odmah po zaključenju glavnog pretresa, davanju završnih riječi“, naveo je Perović.

Zamjenik predsjednika Osnovnog suda u Nikšiću, Igor Đuričković, smatra da je reforma crnorskog pravosuđa u odmakloj fazi, navodeći da su rezulatati te reforme „itekako vidljivi i značajni“.

„Na to ukazuje i podatak iz izvještaja da je prosječno trajanje krivičnih postupaka u crnogorskim sudovima koji su bili predmet istraživanja od momenta podizanja optužnog akta do pravosnažnosti presude oko 150 dana, da je u osnovnim sudovima prosječan rok trajanja postupaka 119 dana, a u sudovima u Podgorici i Bijelom Polju da je taj rok 184 dana“, naveo je Đuričković.

Govoreći o rokovima, Đuričković je ocijenio da oni predstavljaju jasan pokazatelj da je u periodu od početka reforme pravosuđa što se tiče krivičnih postupaka postignut jako veliki napredak.

„U odnosu na period prije početka reforme, smatram da su u postupcima koji se vode pred crnogorskim sudovima u velikoj mjeri podignuti standardi koji se odnose na profesioanlnost u postupanju, standardi dokazivanja i određenih činjenica, kao i standardi poštovanja ljudskih prava i sloboda što je posebno indikativno u predmetima koji zbog svoje prirode zahtjevaju hitnost u postupanju“, rekao je Đuričković.

Događaj je organizovan u okviru projekta „Reforma pravosuđa: Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, kojeg sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a finansira ga Evropska unija i kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.