Jedina sigurnost da će birački spisak biti ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, treba da budu izbrisani iz biračkog spiska.

To je saopšteno na konferenciji ,,Kako do ažurnog biračkog spiska u Crnoj Gori?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a na kojoj je predstavljena studija ''Crnogorsko državljanstvo i prebivalište – kako doći do ažurnog biračkog spiska''.

Predsjednik Upravnog odbora, CeMI, Zlatko Vujović, podsjetio je da Crna Gora ima restriktivna pravila i ne dozvoljava dvojno državljanstvo, osim u izuzecima, navodeći da su postojali napori da se to pitanje riješi.

„Značajan broj crnogorskih državljana ima nezakonito državljanstvo druge države. Odnosno, oni su strani državljani koji imaju nezakonito crnogorsko državljanstvo i utiču na izborni proces. Ukoliko bi bilo legalno dvojno državljanstvo, mi ne bismo imali taj problem“, naveo je Vujović.

Podsjetio je da su do kraja 2008. godine postojali pregovori o dvojnom državljanstvu sa Srbijom.

„Makar 35 hiljada građana Crne Gore su tada potvrđeno i dokazano od Ministarstva unutrašnjih poslov uzeli srpsko državljanstvo u periodu od 2006. do 2008. godine. Sva ta lica prema važećim zakonskim propisima, trebala su da izgube državljanstvo Crne Gore i na taj način i biračko pravo“, pojasnio je Vujović.

Ukazao je da je prema procjenama studije koja je urađena, kad je u pitanju fiktivno prebivalište, broj osoba koje bi izgubilo prebivalište i biračko pravo išao od 21 do 22 hiljade.

„Sa druge strane, državljanstvo bi izgubilo od 61 do 92 hiljade ljudi, a time i biračko pravo“, rekao je Vujović.

Istakao je da je stav CeMI-ja jasan, navodeći da sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi da budu brisani iz biračkog spisak, treba da budu brisani.

„Bez obzira da je osnov time što imaju fiktivno prebivalište ili je osnov da imaju nezakonito stečeno državljanstvo druge države. To su ustavne kategorije, da se lica ne mogu nalaziti u biračkom spisku ukoliko su izgubili prebivalište u Crnoj Gori i ukoliko su izgubili državljanstvo“, kazao je Vujović.

Kazao je da je jedna od preporuka CeMI-ja da se treba tražiti regionalno rješenje, navodeći da je za njega neophodna podrška Zapadnih partnera da zemlje Zapadnog Balkana ili EU razmjenjuju podatke o državljanima.

Predsjednik Savjeta za transparentnost i ministar unutrašnjih poslova, Sergej Sekulović, rekao je da odgovorno tvrdi da su u toj instituciji ovom pitanju pristupili pravično, „bez zadnje namjere, skrivene agende, želje i potrebe da se pravi bilo kakav etnički, nacionalni i politički inžinjering“.

„Zatekli smo stanje koje je komplikovano, to nije naša krivica jer se ta komunikacija usložnjavala protokom vremena iz više razloga. Pokušali smo da uđemo u realizaciju nečega što je sređivanje evidencije“, naveo je Sekulović.

Ukazao je da ukupan broj crnogorskih državljana u ovom trenutku 780 152, dok je ukupan broj crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori 677 894.

„U ovom trenutku 102 hiljade crnogorskim državljana nisu u biračkom spisku, jer nemaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, a tu ima i maloljetnika“, naveo je Sekulović.  

Ocijenio je da bi projekat ažurnog biračkog spiska uspio, iza njega treba da stoji širi društveni odgovor ili država u cjelini, navodeći da to pitanje MUP sam preko svojih leđa ne može da iznese.

„Odgovorno tvrdim da su se nekima davala državljanstva, nekima se nisu davala državljanstva i da se se sa politikom državljanstava u kontiinuitetu politički manipulisalo“, rekao je Sekulović.

Istakao je da ne postoji raspoloženje država regiona da dostave podatke o državljanima.

„Pokrenuli smo inicijativu. Država Srbija to tretira kao zaštitu podataka o ličnosti i nije spremna da nam podatke dostavi. Bosna i Hercegovina nam nije dostavila nikakav odgovor“, naveo je Sekulović.

Podsjetio je da su kao primarnu grupu za provjeru vezanu za birački spisak uzeli spisak crnogorskih državljana od oko 16 hiljada državljana koji nisu vadili novu ličnu kartu od 2008. godine.

„U okviru te brojke, 1 300 nikad nije izvadilo nijedan crnogorski dokument, a nalaze se u biračkom spisku i to niko do sada provjeravao nije. Po mojoj procjeni, dvadesetak hiljada ljudi su nesporno višak u biračkom spisku, jer imaju crnogorsko državljanstvo, a žive u drugim državama“, rekao je Sekulović.

Konsultant Bojan Bugarin, ocijenio je da je, kad je Vlada krenula sa inicijativama koje su se odnosile na izmjenu Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, stručni i profesionalni pristup izostao, „bez kojeg ne bi smjelo da se ulazi u potencijalno tako osjetljiva politička pitanja“.

„Birački spisak se nikad ne može i neće srediti ako se isključivo u njegovo sređivanje ne uđe s aspekta registra prebivališta.  Jedini rezultat i jedina sigurnost da će birački spisak jednog dana biti sređen je ukoliko paralelno, istovremeno, radite sređivanje registra prebivališta i sređivanje registra državljana, kao izvornih registara koji čine i koji tvore birački spisak. Ako samo idete sa sređivanjem registra prebivališta, nećete postići željene rezultate“, smatra Bugarin.

Prema njegovim riječima, bitno je iznijeti brojke o tome: koliko crnogorskih državljana živi van Crne Gore, kakav oni status imaju u tim zemljama, koliko njih se zaista trajno iselilo iz Crne Gore bez želje za povratkom, koliko njih ima prijavljeno prebivalište u tim zemljama, koliko njih ima državljanstvo tih zemalja i da li je to državljanstvo u tim zemljama stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu i samim tim da li ti ljudi treba da izgube crnogorsko državljanstvo.

„Bitno je da pošteno, transaprentno i iskreno sagledamo, priznamo i sebi i drugima koliko je mala Crna Gora dodijelila državljanstava nakon obnove nezavisnosti, a pritom ne računajući ne tako mali broj državljanstava koja su dodijeljena i prije 2006. godine“, rekao je Bugarin.

Ocijenio je da bi značajan broj crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu mogao ostati bez crnogorskog državljanstva, ukoliko se propisi budu primjenjivali kako su napisani.

„Ukoliko Vlada i MUP žele da dokažu profesionalnost i kredibilitet u pogledu primjene budućih rješenja Zakona o registrima prebivališta i boravišta i da istinski pokažu da su svi građani jednaki pred zakonom i da pridobiju povjerenje građana, to znači da moraju dati primjer svima i krenuti sa provjerama u svojim redovima“, istakao je Bugarin.

Prema njegovim riječima, ovo pitanje je bitno zbog zakopovanja rovova podjela koje postoje u crnogorskom društvu i za ozdravljenje društva u cjelini.

„Ako ova pitanja ne dovedemo do kraja – nezakonito prebivalište i nezakonito državljanstvo, nikada nećemo prevazići podjele i nikad nećemo uspostaviti potrebnu stabilnost“, smatra Bugarin.

Poslanik SD-a, Boris Mugoša smatra da je Vlada znala, otkad je stupila na dužnost, zadatak Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, među kojima je priprema izmjena i dopuna Zakona o biračkom spisku, Zakona o registrima prebivališta i boravišta, analiza primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu.

„Tada ste znali šta je zadatak Odbora, a onda ste poslije toga krenuli u proceduru pripreme, izmjena i dopuna tih zakona. A onda ste u Programu rada Vlade, bez obzira što ste znali da je to zadatak Odbora, stavili za drugi kvartal i samim tim ste stvorili problem sebi. Vlada nije trebala da ulazi u to, ako to nije njen zadatak. Ovo nije prvi put da se ti ciljevi nalaze u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva“, istakao je Mugoša.

Poručio je da je bitno da se zna da li neki ministar u Vladi ili poslanik ima dvojno državljanstvo i prebivalište u dvije države, navodeći da u tom slučaju ministar ne može da bude na toj funkciji.

Sekretar Državne izborne komisije Nikola Dedeić ocijenio je da postoji zajednički cilj, navodeći da je to uređen birački spisak i da svi imaju povjerenje u izborni proces.