Borba protiv dezinformacija je globalna i još nema jedinstvenog mehanizma odbrane, a u Crnoj Gori, kada je o manipulaciji riječ, najveći izazov predstavljaju društvene meže i mediji iz regiona, dok najuticajniji- tradicionalni mediji uglavnom poštuju etički kodeks.

To je poručeno sa panela „Kako mediji oblikuju crnogorsku politiku?“, a u okviru konferencije “Uloga medija u izbornom procesu u Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović, rekao je da su crnogorski mediji u poređenju sa onima iz regiona, suptiliniji i vještiji u novinarskim tehnikama, tako da nije uvijek jednostavno prepoznati manipulaciju.

„Imate medije koji su bliski prosrpskim ili proruskim stavovima, ali neće direktno promovisati ni Srbiju, ni Rusiju, ni Putina, ali hoće kritikovati oponente srpske i proruske politike u Crnoj Gori. To je potpuno legitimno i u okviru profesionalnih standarda. Tako da imate različite tehnike manipulacije, koje se kreću u okviru profesije, a da bi ostvarili svoj cilj“, kazao je Vujović.

Pojasnio je da svugdje u svijetu mediji imaju pravo na političku orjentaciju i da favorizuju određenu politiku, sve dok se drže profesionalnih i etičkih standarda.

„Ne bih rekao da je to samo problem kod nas. Crnogorski mediji su prepoznatljivi po tome koju političku opciju zastupaju, ali to nije uporedivo sa onim što se dešava u regionu i sa medijima koji rade u regionu, a koji su vidljivi u Crnoj Gori, ili se njihove novine prodaju ovdje“, rekao je Vujović.

Kao glavni problem u Crnoj Gori, kada je riječ o dezinformacijama, vidi društvene mreže i medije iz regona.

„Sami tradicionalni mediji nisu toliko bitni za priču o dezinformacijama i manipulacijama, koliko su to mediji iz regiona u Crnoj Gori i društvene mreže. Razvijeni svijet nema odgovor na manipulacije koje se dešavaju sa dezinformacijama, posebno kada su izbori u pitanju. I šta mi možemo da očekujemo u Crnoj Gori? Koje mehanizme ona ima da bi se suprotstavila naletu definformacija?“, upitao je Vujović.

Kada je riječ o regulativi oko stranog vlasništva u medijima u Crnoj Gori, napomenuo je da je preduslov osnivanja medija u Crnoj Gori registracija firme u našoj državi.

„Crnogorska firma je vlasnik medija, nije strana firma vlasnik medija. I crnogorsko zakonodavstvo, kada je medijsko vlasništvo u pitanju je potpuno usklađeno sa Direktivom Evropske unije o audio vizuelnim medijskim servisima. Istina, mi nismo još uvijek implementirali revidiranu Direktivu iz 2018. godine“, kazao je Vujović.

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, rekao je da nije ništa neobično da medij podržava određenu ideologiju, ali problem je, kako je pojasnio, ako podržava određenu stranku, koja zastupa tu ideologiju, na nekritički način i pretvara se u propagandni punkt te stranke.

„Mi u Crnoj Gori imamo vrlo šaroliku medijsku scenu. Kada je Crna Gora u pitanju, a kada govorimo o poštovanju osnovnih etičkih pravila iz Kodeksa novinara i Zakona o medijima, imamo situaciju koja nije tako crna. Crna Gora je jedinstven slučaj da najuticajniji mediji, odnosno oni kojima se najviše vjeruje su mediji koji generalno poštuju etički kodeks. To nisu tabloidi, nisu razne televizije sa programima koji podilaze najnižim potrebama ili strastima u društvu. To su ozbiljni tradicionalni mediji, koji su kod nas najuticajniji“, kazao je Rudović.

Mediji u velikom procentu oblikuju političku scenu, kako je kazao, i njihova uloga je veoma važna kad je u pitanju kultura dijaloga i tolerancija.

„Dezinformacije, govor mržnje, odnosno problemi koji predstavljaju realnu društvenu opasnost regulisani su do jednog nivoa, na način što su to krivična djela koja se nalaze u Krivičnom zakoniku Crne Gore i što su to zakonski prekršaji koji su regulisani Zakonom o javnom redu i miru, Zakonom o medijima“, rekao je Rudović.

Planirano je da se, kako je najavio, formira Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija, čiji bi nosilac bio Univerzitet Crne Gore, a koja bi okupljala predstavnike medijske zajednice, civilnog društva, medija, razne druge organizacije koje se bave lažnim vijestima.

„Ova mreža bi imala i kredibilidtet i legitimitet da svakodnevno pokaže prstom na onoga ko nas laže i ko širi govor mržnje, sa ciljem da taj neko bude javno osramoćen i prepoznat kao neko ko podriva temelje ovog društva. Medijska stretegija je usvojena i mi smo kada je riječ o ovoj mjeri već imali određene korake“, objasnio je Rudović.

Ukazao je da se može desiti da mediji koji nijesu iz Crne Gore  kreiraju javno mnjenje u Crnoj Gori i zbog toga smatra da domaći odgovor na moguće izazove i opasnosti mora biti veoma mudar.

„U Zakonu o audio vizuelnim medijskim udlugama smo konačno riješili da stopa sopstvene produkcije svih medija u Crnoj Gori mora biti definisana zakonom i mora biti mnogo veća nego što je sada slučaj, tako da će ona biti 20 odsto. To znači da su svi mediji, ko god da im je valsnik, dužni da poštuju crnogorske zakone“, objasnio je Rudović.

Prema njegovom mišljenju uslovi rada novinara u crnogorskim medijima nisu ni približno dobri koliko bi trebalo.

„Prosječna plata u medijma je vrlo niska, čak možda i ispod prosječne plate generalno na nivou Crne Gore i mislim da je to ozbiljan problem, koji zahtjeva mudar odgovor. U novom Zakonu o medijma je predloženo da Fond za medijski pluralizam bude za više od 100 odsto veći nego što je sada“, rekao je Rudović.

Ekspert za izbore u Evropskoj mreži organizacija za monitoring izbora (ENEMO), Pierre Peytier, rekao je da su, kada je riječ o nedavno održanim predsjedničkim i palamentarnim izborima vidljiva unapređenja u poređenju sa prethodnim izbornim procesima, ali je još uvijek mnogo otvorenih pitanja.

„Lažne vijesti doprinose polarizaciji medijskog prostora. Kada je u pitanju izborni proces, primjeri su brojni, kao što su lažna istraživanja javnog mnjenja, lažne internet stranice koje vas upućuju na sajtove sa problematičnim izvorima informacija i to se jednostavno ne rješeva na izlovan način, već holističkim pristupom“, kazao je Peytier.

Primjetio je da je Agencija za elektronske medije imala proaktivniju ulogu u monitoringu medija u predizbornoj kampanji, a jedno od ograničenje je, kako smatra, činjenica da su pravni instrumenti i mogućnosti za sankcionisanje veoma ograničeni.

Medijska strategija za period 2023-2027 je, kako je kazao Peytier, svobuhvatan dokument, koji može da ojača okvir i veoma je obećavajuće što su uključeni i predstavnici Vlade, nevladinih organizacija, medija kako bi ukazali gdje su nedostaci i problemi i kako djelovati u praksi da bi se društvo zaštitilo od negativnih uticaja.

„Kad se radi o izbornim procesima sa specifičnim prijetnjama moraju postojati sredstva i mehanizmi koji se koriste kako bi se dalje regulisao prostor. Veoma je značajno regulisati, ali i imati set standarda i pravila koji mogu biti prilagodljivi svakom specifičnom kontekstu“, objasnio je Peytier.