Dosadašnji izborni proces u Crnoj Gori obilježila je intenzivnija kampanja političkih subjekata i u pojedinim segmentima agresivnija u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima, pokazao je preliminarni izvještaj Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Preliminarni izvještaj o monitoringu izbornog procesa nastao u okviru projekta „Građansko nadgledanje izbora Crne Gora 2016 – Da fer izbori postanu navika“, koji finansiraju ambasade Velike Britanije i Njemačke u Podgorici, i ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu.

Šef posmatračke misije, Đuro Stojanović, kazao je danas, na pres konferenciji, da je u ovom izbornom procesu uočen porast aktivnosti političkih partija u kampanji putem društvenih mreža, lišen većeg stepena kontrole i regulacije koja postoji kod drugih medija.

„To ostavlja prostor za izražavanje stavova i mišljenja koji se kose sa principima vjerske i nacionalne tolerancije, poštovanja različitosti, demokratičnosti, kao i dostojanstva“, rekao je Stojanović u PR Centru.

Prema njegovim riječima, kako bi rezultati izbora uživali potpuni integritet i bili prihvaćeni od svih političkih subjekata, neophodno je da, kako je istakao, Državna izborna komisija (DIK) u procesu odlučivanja zauzme nezavisan, objektivan i transparentan odnos.

„Mišljenje o primjeni odredbi Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu identifikacije birača ličnim kartama je doneseno preglasavanjem – koje ne predstavlja dobar osnov za donošenje odluka u toku izbornog procesa i budi sumnju u integritet odluka DIK-a“, ukazao je Stojanović.

On je kazao da Opšinska izborna komisija (OIK) Ulcinj nije konstituisana u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pojašnjavajući da da su predsjednik i tri člana te komisije predstavnici četiri partije koje čine aktuelnu vladajuću koaliciju u opštini Ulcinj, a samo jedan član je predstavnik opozicije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je, kako je podsjetio Stojanović, obavijestilo javnost da je u procesu pripreme biračkog spiska došlo do promjene biračkog mjesta za preko 120 hiljada birača. „Ovaj podatak zabrinjava, imajući u vidu činjenicu da MUP još uvijek nije uspio da obavijesti sve birače o promjeni biračkog mjesta“.

Stojanović je upozorio da konačan broj biračkih mjesta još uvijek nije definisan.

„Iako su sve OIK na vrijeme donijele rješenja o određivanju biračkih mjesta, zbog postojanja određenog broja birača bez biračkog mjesta, MUP je u kasnijoj fazi izbornog procesa predložio OIK usvajanje novih rješenja o određivanju biračkih mjesta, usljed čega su određene OIK donijela rješenja o određivanju biračkih mjesta, nakon isteka zakonskog roka“, pojasnio je Stojanović.

On je rekao da DIK nije mogla utvrditi vjerodostojnost potpisa podrške izbornim listama, što je, kako je naveo, ugrozilo postupak verifikacije izbornih lista.

„Izražavamo ozbiljnu sumnju u to da su pojedine političke partije, zloupotrebom ličnih podataka građana i falsifikovanjem potpisa, obezbjedile formalne uslove za učešće na Parlamentarnim izborima“, naveo je Stojanović.

Analitičar izbora, Marko Savić, kazao je da je dosadašnji tok izbornog procesa obilježila negativna kampanja između Demokratskog fronta (DF) i Demokratske partije socijalista (DPS).

U toku predizborne kampanje, kako je istakao, došlo je do značajnog kršenja principa profesionalne etike i fer ponašanja poltičkih subjekata od pojedinih partija.

„Obostranu negativnu kampanju obilježio je odnos između DF-a i DPS-a. Osim prema DPS-u, DF je na početku svoje kampanje imao izrazito negativnu kampanju i prema liderima Demos-a, a DPS je negativnu kampanju usmjeravao i prema Demokratskoj Crnoj Gori. Negativna kampanja između ova dva subjekta je na lokalnom nivou više puta sadržala elemente nasilja“, kazao je Savić.

Koordinatorka dugoročnih posmatrača, Dubravka Popović, podsjetila je da je MUP obavijestio javnost o procesu pripreme biračkog spiska da je došlo do promjene biračkog mjesta za preko 120 hiljada birača u Crnoj Gori.

„Ovo je posebno problematično sa aspekta obavještavanja birača o njihovom biračkom mjestu. Imajući u vidu trenutnu fazu izbornog procesa, možemo konstatovati da postoji bojazan da veliki broj građana u toku izbornog dana neće biti obavješten o tome na kojem biračkom mjestu treba da glasaju“, kazala je Popović.

CeMI je, kako je navela, kontrolom biračkog spiska 28. septembra utvrdio da pet biračkih mjesta ne zadovoljava zakonske uslove koji propisuju maksimum hiljadu birača po biračkom mjestu.

„To su u Budvi biračko mjesto 14 Slovenska plaža, Kotor biračko mjesto pet Dobrota – Dom kulture, Podgorica – biračko mjesto pet Omladinski dom Tološi, Ulcinj – biračko mjesto pet Druga mjesna zajednica, Ulcinj – biračko mjesto 30 Školski centar Bratstvo i jedinstvo“, precizirala je Popović.

Ona je kazala da je CeMI, probleme sa verifikacijom izbornih lista, uočio u opštini Andrijevica, “gdje su tri izborne liste verifikovane, iako nisu ispunjavale zakonske uslove koji se odnose na kvotu zastupljenosti žena na izbornim listama”.

Podsjećamo sve zainteresovane građane da je naša aplikacija za prijavljavanje kratkoročnih posmatrača aktivna do 5. oktobra, a do se prijavilo više od hiljadu građana.