Više od polovine crnogorskih građana nije upoznata sa pravima koja imaju kao pacijenti, dok ih četvrtina smatra da se kvalitet zdravstvene usluge pogoršao, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).
Istraživanje o stavovima građana o zdravstvenom sistemu Crne Gore je sprovedeno u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori- Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Projekt koordinator CeMI-ja, Marko Savić, pojasnio je istraživanje sprovedeno od decembra prošle do januara ove godine, na uzorku od 1.006 slučajno odabranih ispitanika.
On je istakao da 67,3 odsto ispitanika smatra da nije u dovoljnoj mjeri upoznato sa pravima koja imaju kao pacijenti pa se, kako je kazao, bilježi trend sniženja poznavanja svojih prava kao pacijenata, u poređenju sa podacima iz istraživanja iz 2016.godine, kada je taj procenat iznosio 57,9 odsto.
“Među ispitanicima, 43,7 odsto smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti kao i ranije, 23,9 odsto smatra da se kvalitet pružanja zdravstvene usluge pogoršao, dok 27,1 odsto smatra da se kvalitet poboljšao”, kazao je Savić u PR Centru.
Prema njegovim riječima, 35,6 odsto ispitanika navodi da se dešava da, u prostor u kojem doktor pregleda pacijenta ulaze nepoznate osobe, bez ikakvog pojašnjenja o njihovom prisustvu. Ovakav stav ispitanika se, kako je objasnio, poklapa i sa brojem anonimnih prijava koje su dobijene putem aplikacije www.zdravozdravstvo.me .
“Da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu Crne Gore smatra 42 odsto ispitanika, dok svega 12,3 odsto smatra da u ovoj oblasti nema korupcije. Nije došlo do promjene stava u odnosu na istraživanja sprovedena 2013.godine i 2016.godine”,naveo je Savić
On je istakao da je primjetan trend rasta slučajeva kada ljekar iz državne ustanove uputi na određenu privatnu kliniku, zbog usluge koja se može besplatno dobiti u državnoj, a mora platiti u privatnoj klinici.
“22,2 odsto ispitanika navodi da im se više puta desilo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku, zbog usluge koja se može besplatno dobiti u državnoj a koja se mora platiti u privatnoj klinici. U 2016. godini, 18,4 odsto je navelo da su imali ovakvo iskustvo “, ukazao je Savić.
On je poručio da će do završetka studije pokušati da ispitaju kako i koliko, na povećanje procenta o prisutnosti korupcije u zdravstvu, utiču promjene zakonodavstva, jer, kako je istakao, još uvijek čekaju odgovor Ministarstva zdravlja o broju onih koji su dobili „zeleno svijetlo“ od ministra za dopunski rad u privatnoj praksi.
Psihološkinja u Odjeljenju za istraživanje javnog mnjenja u CeMI-ju, Milena Nikolić, kazala je da je, dugo čekanje na specijalističke preglede, jedan od najizraženijih problema i da, kako je istakla, 44,5 odsto ispitanika smatra da dugo čeka na pregled.
“Od 702 ispitanika koji su posjetili ljekara specijalistu u poslednjih godinu dana, njih 39 odsto navelo je da je na pregled ili drugu zdravstvenu uslugu čekalo manje od nedelju dana, dok je njih 5,8 odsto čekalo više od pola godine”, pojasnila je Nikolić.
Ona je ukazala da oko 46 odsto ispitanika smatra da se ljekari prema pacijentima odnose s poštovanjem, kao i da razumljivo objašnjavaju njihovo zdravstveno stanje.
“Skoro 25 odsto ispitanika je navelo da, zdravstvena ustanova najbliža njihovom mjestu boravka nije pristupačna osobama sa invaliditetom, što znači da svaki četvrti građanin smatra da su osobe sa invaliditetom na ovaj način diskriminisane”, pojasnila je Nikolić.
Ona je istakla da je veliki broj ispitanika, skoro 92 odsto, naveo da nije upoznat sa postojanjem nekog udruženja pacijenata.
“Upoznavanje građana sa udruženjiima pacijenata može biti važna preporuka za unapređenje zdravstveog sistema, budući da udruženje pacijenata jeste jedna vrsta podrške gdje pacijenti mogu da se informišu i da je to sistem koji može da se izbori za prava pacijenata i da bude neko ko će da predlaže politike i pregovara sa donosiocima odluka”, poručila je Nikolić.
Istraživanje koje je predstavljeno je dostupno OVDJE.