Krivični postupak pokazuje pozitivne tendencije kad je u pitanju efikasnost, ali uporne strukturne slabosti i dalje usporavaju pojedine faze procesa, pritvor se primjenjuje znatno češće od alternativnih mjera, a nedostatak elektronskih uređaja za praćenje nadzora otežava smanjenje njegove učestalosti.

To je poručeno sa prvog panela „Predstavljanje izvještaja i ključnih nalaza iz monitoringa suđenja“ održanog u okviru godišnje konferencije „Nezavisno i profesionalno pravosuđe - ključni preduslov za EU integracije“, koju smo organizovali 9. oktobra u hotelu Hilton.

Monitorka suđenja u CeMI-ju Gordana Mitrović pojasnila je da je za potrebe izrade izvještaja, monitoring tim CeMI-ja izvršio uvid u ukupno 466 pravosnažno okončanih predmeta, dok su monitori prisustvovali na 157 ročišta. Od ukupnog broja analiziranih predmeta, u 188 slučajeva bio je određen pritvor — pred 13 osnovnih i oba viša suda u Crnoj Gori.

Ona je istakla da su u fazi kontrole optužnice sudovi zadržali, pa čak i blago unaprijedili, tempo rada u odnosu na period 2021–2023. godine.

„Stopa odloženih ročišta pala je sa 54% na nešto ispod 39%, što se djelimično može objasniti i izostankom vanrednih okolnosti koje su obilježile prethodni izvještajni period“, navela je Mitrović.

Pritvor se u Crnoj Gori i dalje koristi znatno češće od mjera nadzora i jemstva, sa prosječnim trajanjem od oko 150 dana, a u višim sudovima čak više nego dvostruko duže nego u osnovnim, navodi Mitrović.

Naglasila je i da ocjena potrebe za smanjenjem upotrebe pritvora mora uzeti u obzir i nedostatak elektronskih uređaja za praćenje mjera nadzora. U Izvještaju se pozivaju nadležni organi da hitno obezbijede budžetska sredstva i sprovedu javne nabavke kako bi se ovi uređaji što prije stavili u funkciju.

Prema njenim riječima, monitori su tokom analize zabilježili značajan broj slučajeva u kojima su sudovi detaljno obrazložili razloge zbog kojih je pritvor procijenjen kao jedina djelotvorna mjera, ali i brojne odluke koje nijesu u potpunosti usklađene s međunarodnim standardima.

„U pojedinim predmetima, odluke o određivanju i produženju pritvora nijesu jasno pokazale zbog čega sud nije posegnuo za blažim mjerama predviđenim Zakonom o krivičnom postupku“, rekla je Mitrović.

Ukazala je da bi prvi, i relativno jednostavan korak ka unapređenju prakse, bio dosljedno obrazlaganje u svakoj odluci o određivanju ili produženju pritvora, kako bi se jasno pokazalo da su alternativne mjere razmotrene i da nijesu bile dovoljne za ostvarenje ciljeva postupka.

Mitrović je ukazala i na to da se više od trećine planiranih pretresa i dalje ne održi, a najčešći razlozi su nedolazak optuženih i svjedoka, često zbog neuredno uručenih poziva.

„Mjere procesne discipline ostaju slaba tačka sistema, svaka četvrta naredba za prinudno dovođenje ostaje neizvršena, dok policija u polovini takvih slučajeva ne obavještava sud o razlozima. Kazne za procesne zloupotrebe, dodala je, izriču se izuzetno rijetko i ne proizvode odvraćajući efekat“, rekla je Mitrović.

Govoreći o tužilaštvu, Mitrović je navela da je analiza pokazala da su obrazloženja predloga za određivanje pritvora često kraća i šablonska, bez dovoljno detaljno iznijetih argumenata koji bi potkrijepili zakonske razloge za pritvor. 

"CeMI smatra da bi izrada smjernica za tužilaštva i sudove, zasnovanih na praksi Evropskog suda za ljudska prava, mogla doprinijeti ujednačavanju prakse i kvalitetnijem obrazlaganju odluka", poručila je Mitrović.

Prema njenim riječima posebno zabrinjava podatak da je tokom posljednje dvije godine više od trećine ustavnih žalbi zbog povrede prava na slobodu usvojeno, što, kako je ocijenila, jasno ukazuje na potrebu dosljednije primjene standarda u vezi sa mjerom pritvora.

Mitrović je istakla i da se i dalje osjećaju posljedice nedostatka sudskog kadra i preopterećenosti sudova. 

„Izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz 2024. godine još uvijek nijesu dale očekivane rezultate. Potrebno je raditi na motivaciji svršenih pravnika da karijeru grade u pravosuđu“, poručila je Mitrović.

Na polju racionalizacije pravosudne mreže, kako je dodala, i dalje nijesu dovoljno uočljivi konkretni rezultati, iako je optimizacija mreže jedan od ključnih operativnih ciljeva Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, koji treba tretirati kao prioritetno reformsko pitanje.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović saopštio je da je Specijalno odjeljenje tog suda u 2025. godini ostvarilo izuzetne rezultate, riješivši 111 odsto predmeta zaključno sa 10. majem, uključujući i one koji se odnose na organizovani kriminal i korupciju.

Radović je istakao da je povećanje broja sudija u Specijalnom odjeljenju sa šest na 14, kao i korišćenje sudnica Apelacionog i Vrhovnog suda, omogućilo zakazivanje ročišta u kraćem roku i vidljivo smanjenje broja neriješenih predmeta.

 „Prvi put bilježimo konkretan pomak u ovom referatu i to je razlog za optimizam“, kazao je Radović.

Ipak, dodao je, da se značajniji napredak ne može ostvariti bez suštinskih izmjena Zakona o krivičnom postupku. 

„Predložene izmjene idu u dobrom smjeru, ali neće biti dovoljne. ZKP je najvažniji zakon poslije Ustava i mora biti donesen pažljivo i stručno. Potrebno je preciznije urediti odredbe o dostavljanju, uslovima za održavanje glavnog pretresa i sadržaju presude“, poručio je Radović, dodajući da su današnje presude često preduge i da je potrebna veća konciznost i jasnoća u pisanju sudskih odluka.

Osvrćući se na izvještaj CeMI-ja, Radović je izrazio žaljenje što u analizu nijesu bili uključeni predmeti Specijalnog odjeljenja, ali su oni, kako je naveo, izuzetno kompleksni i zahtijevaju poseban izvještaj. 

„U predmetima organizovanog kriminala nije moguće zakazati ročište u roku od 15 dana. Riječ je o procesima sa desetinama optuženih i ogromnim brojem dokaza koji zahtijevaju dodatno vrijeme za pripremu i obradu“, objasnio je Radović.

Govoreći o problemima koji utiču na efikasnost sudova, Radović je posebno naglasio nedostatak uređaja za elektronski nadzor.

 „Rješavanje ovog problema značajno bi smanjilo broj pritvorenih lica, naročito u osnovnim sudovima. Godinama apelujemo, ali nadležni još nijesu preduzeli potrebne korake. Te mjere su predviđene još 2011. godine, ne znam više šta treba da se desi da bi bile sprovedene“, poručio je Radović.

On je ukazao i na to da Viši sud u Podgorici i dalje ima ozbiljne infrastrukturne i tehničke probleme, nedostatak prostora i podrške u digitalizaciji procesa.

„Često se političari direktno miješaju u sudske postupke, vrši se pritisak na sudije, a stvara se i pogrešna percepcija da je ukidanje pritvora jednako oslobađajućoj presudi“, istakao je Radović.

Ocijenio je da je sistem opterećen, ali da vidi pozitivne pomake.

„Uz ozbiljne, temeljne reforme možemo povećati efikasnost, odgovornost i povjerenje građana u pravosuđe“, zaključio je Radović.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković poručio je da za istinsku posvećenost pravosuđu nije dovoljno fokusirati se samo na administraciju i procedure.

„Suština je u razumijevanju slabosti i potencijala sistema i u kreiranju politika koje će dovesti do stvarnih unapređenja“, kazao je Ćetković.

Prema njegovim riječima bez zajedničkog pristupa i razumijevanja ovog problema nije moguće obezbijediti istinsku nezavisnost i profesionalnost sudske vlasti.

Ćetković je istakao i važnost rješavanja starih predmeta, navodeći da planirani program za ubrzano okončanje zaostalih slučajeva može značajno doprinijeti većoj efikasnosti i povjerenju javnosti.

 „Broj neriješenih predmeta postepeno opada, ali proceduralne i tehničke prepreke i dalje usporavaju procese. Radimo na njihovom otklanjanju i uvođenju instrumenata koji će povećati transparentnost i dostupnost informacija“, pojasnio je Ćetković.

Govoreći o potrebnim unapređenjima, Ćetković je ukazao na značaj jačanja institucionalnih kapaciteta kroz obuke, racionalizaciju resursa i ulaganja u infrastrukturu. 

„Već su preduzeti određeni koraci kroz izmjene zakonskih rješenja i programe koji imaju za cilj poboljšanje rada sudova, ali potrebno je nastaviti s reformama i obezbijediti konkretnu tehničku i institucionalnu podršku“, rekao je Ćetković.

Posebnu pažnju, kako je naveo, Sudski savjet usmjerava na racionalizaciju i optimizaciju sudske mreže, što podrazumijeva bolje raspoređivanje sudija i osoblja, modernizaciju rada i uvođenje digitalnih rješenja.

Ćetković je poručio da je odgovornost za napredak pravosuđa zajednička.

„Nije sve u rukama sudija ili članova Sudskog savjeta – i zakonodavna i izvršna vlast moraju prepoznati značaj stabilnog i nezavisnog pravosuđa za cjelokupan demokratski razvoj Crne Gore. Samo kroz zajednički pristup možemo izgraditi sistem koji će biti otporan, pravedan i usklađen s evropskim standardima“, zaključio je Ćetković.

Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ kojeg sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.