Unaprijeđeni tekst Zakona o sprečavanju korupcije dobio je pozitivne ocjene bez primjedbi, a nakon revidiranja Evropske komisije očekuje se njegova konačna potvrda, nakon čega bi trebalo da bude usvojen do 30. juna.

To je saopšteno na okruglom stolu „Poglavlje 23: Implementacija završnog mjerila 2 – Borba protiv korupcije", koji smo organizovali danas u PR Centru.

Šef Odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju Nemanja Stankov, ocijenio je da je u prethodnom periodu ostvaren određeni tehnički napredak, ali da ostaje otvoreno pitanje njegove stvarne primjene i efekata.

On je podsjetio da se pregovarački proces sa Evropskom unijom suštinski zasniva na napretku u poglavljima 23 i 24, navodeći da bez mjerljivih rezultata u tim oblastima nije moguće ostvariti punopravno članstvo.

Govoreći o prvom zadatku završnog mjerila 2, koji se odnosi na jačanje operativnih kapaciteta antikorupcijskih institucija, Stankov je ukazao na problem funkcionisanja Agencije za sprečavanje korupcije bez direktora u punom mandatu već duže od godinu i po.

„Tri javna konkursa nisu rezultirala izborom direktora, a najavljen je i četvrti. Evropska komisija je jasno poručila da Savjet mora hitno imenovati direktora, ali su reakcije ostale formalne“, naveo je Stankov.

Prema njegovim riječima, nedostatak stabilnog rukovodstva otvara pitanja nezavisnosti i potencijalnog političkog uticaja na rad institucije.

Stankov je ukazao da se drugi ključni zadatak odnosi na bilans rezultata u borbi protiv korupcije, posebno rad Specijalnog državnog tužilaštva i sudova.

On je ocijenio da postoje određeni pomaci u broju istraga, ali da optužnice ne prate taj trend.

„Posebno je problematično što se napredak mjeri kvantitativno, bez uvida u kvalitet slučajeva. Broj istraga i optužnica ne govori ništa o ozbiljnosti krivičnih djela niti o stvarnom uticaju na sistem“, kazao je Stankov.

Govoreći o sudskim procesima, Stankov je rekao da je primjetno blago smanjenje njihovog trajanja, ali i dalje postoji veliki nesklad između privremenog i trajnog oduzimanja imovine stečene kriminalom.

„Dok se privremeno oduzimaju milioni eura i velika imovina, trajno oduzimanje se svodi na pojedinačne slučajeve, poput jednog vozila“, naveo je Stankov.

U oblasti prevencije korupcije, Stankov je ukazao na značajna kašnjenja u donošenju ključnih zakona, uključujući Zakon o sprečavanju korupcije i Zakon o zaštiti zviždača.

„Iako su izmjene započete još 2024. godine, javnost i dalje nema jasnu informaciju kada će se ti propisi naći u skupštinskoj proceduri. Bez zaokruženog normativnog okvira, sve pripreme na nivou institucija ostaju ograničene“, rekao je Stankov.

Prema njegovim riječima, iako je uspostavljen novi strateški okvir za borbu protiv korupcije, njegova implementacija je djelimična.

„Prema dostupnim podacima, realizovano je svega 50,6 odsto planiranih aktivnosti, dok za 12,7 odsto nije bilo dostupnih informacija. To je poražavajući podatak i pokazuje da se proces često svodi na formalno ispunjavanje obaveza“, ocijenio je Stankov.

On se osvrnuo na Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji je usvojen, ali i dalje ne ispunjava preporuke međunarodnih institucija.

„Ključni problemi nijesu riješeni, što je posebno važno u susret izbornoj godini“, jasan je Stankov.

Generalna direktorica Direktorata za građansko i krivično zakonodavstvo u Ministarstvu pravde i šefica Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 23 Jelena Grdinić kazala je da Crna Gora planira zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, ali da to neće biti moguće bez konkretnih reformi u oblasti borbe protiv korupcije.

„To su poglavlja koja se prva otvaraju, a posljednja zatvaraju. Sigurno ih nećemo zatvoriti bez reformi koje se tiču kako prevencije, tako i efikasne borbe protiv korupcije“, poručila je Grdinić.

Ona je ocijenila da je proces zahtjevan, imajući u vidu veliki broj aktivnosti u okviru završnog mjerila 2, ali da se, uprkos izazovima, nalazi na dobrom putu.

Grdinić je istakla da se napredak prati kroz nedjeljne i dvonedjeljne akcione planove koje Crna Gora dostavlja Evropskoj komisiji, uz jasno definisane rokove.

„Na nedjeljnom nivou ažuriramo aktivnosti kako bismo pokazali da li postoji progres u realizaciji obaveza“, kazala je Grdinić, dodajući da takav pristup doprinosi ubrzanju dinamike rada.

Govoreći o izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, Grdinić je podsjetila da je rad na tom propisu započet 2024. godine, nakon čega je tekst upućen Evropskoj komisiji na mišljenje.

„Tokom 2025. godine čekani su komentari, a konačna evaluacija stigla je početkom 2026. godine. Nakon dodatnih konsultacija sa ekspertima Evropske komisije, tekst zakona je unaprijeđen. Dobili smo komentar da je riječ o značajno unaprijeđenom tekstu i da više nema primjedbi, ali čekamo finalnu potvrdu Evropske komisije“, navela je Grdinić.

Podsjetila je da je rok za usvajanje ovog zakona kraj drugog kvartala, odnosno 30. jun, kako bi se, kako je pojasnila, ostavio prostor za praćenje početnih rezultata njegove primjene prije zatvaranja poglavlja.

„Pored toga, u pripremi je i novi zakon o zaštiti zviždača, koji bi trebalo da unaprijedi položaj lica koja prijavljuju nepravilnosti. Cilj je da se obezbijedi snažniji i stabilniji pravni okvir, uključujući i sudsku zaštitu“, istakla je Grdinić.

Rekla je da je Nacrt zakona već dostavljen Evropskoj komisiji, a trenutno se čekaju dodatne konsultacije.

Grdinić je izdvojila nekoliko važnih novina koje donose izmjene Zakona o sprečavanju korupcije.

„Agenciji za sprečavanje korupcije biće omogućen uvid u bankovne račune javnih funkcionera, uz jasno definisane mehanizme zaštite podataka; uvodi se obaveza upoređivanja prijavljenih i stvarnih prihoda, posebno kada razlika prelazi 50.000 eura; pooštravaju se sankcije, uključujući zabranu obavljanja javnih funkcija za lica kod kojih je utvrđena povreda zakona; javni funkcioneri koji prekrše zakon neće imati pravo na naknadu nakon prestanka funkcije“, navela je Grdinić.

Ukazala je i da su proširene obaveze prijavljivanja imovine, uključujući bankovne račune i digitalnu imovinu, kao i krug lica koja su dužna da podnose izvještaje, među kojima su i članovi komisija za javne nabavke, privatizaciju i koncesije.

Osvrćući se na Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Grdinić je navela da je potrebno dodatno analizirati usklađenost sa međunarodnim preporukama.

„Neophodno je pripremiti tabelu usklađenosti i utvrditi u kom pravcu treba nastaviti reformu“, kazala je Grdinić, dodajući da će taj proces zahtijevati saradnju Vlade, Skupštine i nadležnih institucija.

Ona je naglasila da će svi prioritetni zakoni, nakon dobijanja pozitivnog mišljenja Evropske komisije, biti usvajani po hitnoj proceduri i odmah upućivani Skupštini.

„Na taj način želimo ubrzati proces i ispuniti obaveze u predviđenim rokovima“, zaključila je Grdinić.

V.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić, kazao je da se ispunjavanje obaveza u okviru Poglavlja 23 zasniva na tri ključne dimenzije: normativnoj, institucionalnoj i operativnoj.

U normativnom smislu, Drakić je naveo da je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak kroz izmjene brojnih zakona, uključujući Zakon o sprečavanju korupcije, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i propise koji se odnose na državne službenike, Vladu i slobodan pristup informacijama.

„Veliki broj zakona je već izmijenjen ili je u završnoj fazi izmjena, uz podršku i komentare Evropske komisije i sprovedene javne rasprave“, rekao je Drakić.

Na institucionalnom nivou, Drakić je naglasio da je od presudne važnosti da institucije imaju kapacitet da primijene zakone u praksi, ali i da izgrade povjerenje javnosti.

„Borba protiv korupcije mora pokazati dosljednost, neselektivnost i spremnost institucija da efikasno odgovore na sve slučajeve“, istakao je Drakić.

Dodao je da je neophodno da institucije pružaju brz i efikasan odgovor na sve sumnje u korupciju, bez obzira na ishod postupaka.

Poseban akcenat stavio je na potrebu jače operativne saradnje između preventivnih i represivnih organa, uključujući Specijalno državno tužilaštvo, Upravu policije i druge institucije.

„Evropska komisija insistira na razmjeni podataka i povezivanju institucija, kako bi se zajednički rješavali problemi“, kazao je Drakić.

Prema njegovim riječima, već su uspostavljeni određeni mehanizmi saradnje koji bi trebalo da budu održivi, bez obzira na promjene u rukovodstvima institucija.

Govoreći o radu Agencije, Drakić je istakao da su stvoreni preduslovi za unapređenje kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera.

Najavio je da će izmjene Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti proširenje kontrole i na povezana lica, u slučajevima kada postoji sumnja na nepravilnosti.

Takođe, naglasio je značaj regionalne saradnje, koja će omogućiti provjeru imovine funkcionera i van granica Crne Gore.

„To je važan alat za sprječavanje skrivanja imovine kroz prebacivanje na druga lica ili u inostranstvo“, rekao je Drakić.

On je upozorio da Crnu Goru očekuje zahtjevan izborni ciklus, sa mogućnošću održavanja izbora u svim opštinama i na državnom nivou u isto vrijeme.

„Biće to veliki izazov, posebno u dijelu kontrole finansiranja kampanja, uticaja trećih lica i eventualnih zloupotreba“, naveo je Drakić.

Istakao je da je borba protiv korupcije u ovom segmentu odgovornost svih institucija, a ne samo Agencije za sprečavanje korupcije.

Drakić je saopštio da je Agencija u prethodnom periodu riješila veliki broj zaostalih predmeta, uključujući slučajeve koji se odnose na bivše i sadašnje javne funkcionere i političke partije.

Dodao je da je cilj da se zatvore stari predmeti i fokus prebaci na aktuelne slučajeve, uz veću transparentnost i dostupnost informacija javnosti i medijima.

„Zadatak Agencije nije samo donošenje odluka, već i komunikacija sa javnošću i objašnjavanje svojih postupaka“, zaključio je Drakić.

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta ,,Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku od strane Biroa za borbu protiv medjunarodne trgovine drogom i sprovođenja zakona (INL) Američke ambasade u Crnoj Gori.