To je ocijenila monitorka suđenja u CeMI-ju Gordana Mitrović, danas u svom izlaganju tokom panela „Međunarodna saradnja i institucionalni resursi kao ključ efikasne borbe protiv organizovanog kriminala“.

Pozivajući se na izvještaje Evropske komisije, uključujući i IBAR, Mitrović je istakla da su ključni izazovi posebno vidljivi u oblasti finansijskih istraga, trajne konfiskacije imovine i korišćenja savremenih mehanizama međunarodne saradnje, poput zajedničkih istražnih timova, koji još nijesu zaživjeli u praksi.

Kada je riječ o međunarodnoj saradnji, naglasila je da Crna Gora ima dobar nivo saradnje sa EUROPOL-om i da je prepoznata kao jedan od ključnih partnera u projektima koji se odnose na visokorizične organizovane kriminalne grupe. Samo tokom posljednje godine razmijenjeno je 3.439 poruka putem aplikacije SIENA, dok država aktivno učestvuje u EMPACT ciklusu kroz desetine operativnih akcija.

Takođe, saradnja sa EUROJUST-om ocijenjena je kao intenzivna, uz ukupno 420 koordinacionih predmeta u prethodnim godinama, dok se kroz projekat „Western Balkans Criminal Justice“ dodatno jača regionalna saradnja.

Ipak, i pored formalnih mogućnosti, zajednički istražni timovi sa državama EU još nijesu korišćeni, što ukazuje na potrebu jačanja operativnih kapaciteta tužilaštva i policije.

Mitrović je podsjetila i na saradnju sa Evropskim javnim tužilaštvom (European Public Prosecutor’s Office, EPPO), sa kojim je potpisan sporazum 2022. godine, ali i da pojedine mogućnosti za koje postoje formalne pretpostavke, poput upućivanja kontakt osobe u sjedište ove institucije, još nijesu iskorišćene.

Kada je riječ o policijskoj saradnji, Crna Gora je aktivna članica INTERPOL-a od 2006. godine, a tokom 2024. godine lišeno je slobode 107 lica po međunarodnim potjernicama. Istaknuto je i učešće u velikim međunarodnim operacijama, uključujući akciju „Liberterra II“ protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.

Govoreći o institucionalnim kapacitetima, Mitrović je ukazala na ozbiljne nedostatke. Specijalno policijsko odjeljenje, iako je dobilo veći stepen autonomije, ima popunjeno svega 33 od planiranih 60 radnih mjesta. Ukupni kapaciteti Uprave policije u borbi protiv kriminala su ograničeni, sa oko 50 odsto popunjenosti. sistematizovanih radnih mjesta.

Slični izazovi prisutni su i u Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je tokom 2024. godine radilo na više od 2.300 krivičnih prijava, uz prosječno opterećenje od 131 predmeta po tužiocu godišnje, što značajno premašuje evropski prosjek od oko 40 kompleksnih predmeta po tužiocu godišnje. Dodatni problem predstavlja nedostatak stručnjaka za finansijske istrage i digitalnu forenziku.

Problemi su evidentni i u sudstvu – Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici suočava se sa ograničenim brojem sudija i nedostatkom prostornih kapaciteta, raspolažući sa svega dvije sudnice.

Mitrović je naglasila da borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva snažniji institucionalni odgovor, uključujući jačanje kadrovskih, tehničkih i prostornih kapaciteta, kao i specijalizovanu obuku.

Među ključnim preporukama izdvojila je potrebu za daljim usklađivanjem zakonodavstva sa EU standardima, jačanjem međunarodne saradnje, boljim korišćenjem postojećih mehanizama poput zajedničkih istražnih timova, kao i kontinuiranom edukacijom kadrova, uključujući obuke na engleskom jeziku.

Takođe je ukazala na značaj veće transparentnosti i redovnog izvještavanja o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala.

Prema ocjeni Evropske komisije, Crna Gora je trenutno umjereno spremna u ovoj oblasti, uz preporuku da se poveća efikasnost krivičnih postupaka, posebno u predmetima pranja novca, te riješe problemi dugotrajnih suđenja.

Dodatne preporuke dolaze i od međunarodnih organizacija, uključujući OEBS i MONEYVAL, koji su prepoznali određeni napredak, ali i potrebu daljeg jačanja sistema u borbi protiv finansijskog kriminala i organizovanih kriminalnih mreža.

Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević, kazala je da su tokom protekle godine sudovi u Crnoj Gori nastavili aktivnu komunikaciju sa inostranim pravosudnim organima, razmjenjujući zamolnice u skladu sa bilateralnim i multilateralnim sporazumima, kao i drugim relevantnim međunarodnim dokumentima.

„Neposredno upućene zamolnice odnosile su se na zahtjeve za pružanje pravne pomoći, pribavljanje dokaza i sprovođenje procesnih radnji neophodnih za vođenje sudskih postupaka. Istovremeno, primljene zamolnice predstavljale su zahtjeve stranih pravosudnih organa upućene crnogorskim sudovima radi preduzimanja odgovarajućih radnji na teritoriji Crne Gore. Najveći broj zamolnica upućen je Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu, dok je najveći broj primljen iz Srbije, Italije i Hrvatske“, navela je Kovačević.

Kazala je da je prema dostupnim podacima ukupno upućeno 287 zamolnica, od čega je udovoljeno u 186 slučajeva, 39 zahtjeva je odbijeno, dok na 62 nije odgovoreno.

„U krivičnoj materiji upućeno je 118 zamolnica, udovoljeno je u 70 slučajeva, 18 je odbijeno, a na 25 nije odgovoreno“, precizirala je Kovačević.

Kada je riječ o primljenim zamolnicama, kako je dodala, ukupno ih je bilo 679.

„Od tog broja, udovoljeno je u 358 slučajeva, 101 zahtjev je odbijen, dok na 220 zamolnica nije odgovoreno. U građanskoj materiji primljeno je 465 zamolnica – udovoljeno je u 196 slučajeva, 82 su odbijene, a na 187 nije odgovoreno. U krivičnoj materiji primljeno je 214 zamolnica, od čega je udovoljeno u 162 slučaja, 19 je odbijeno, dok na 33 nije odgovoreno“, navela je Kovačević.

Ocijenila je da ovi podaci ukazuju na značajan pomak u odnosu na prethodnu godinu, posebno u pogledu dinamike međunarodne saradnje i postupanja po primljenim zahtjevima.

Govoreći o zakonodavnom okviru, Kovačević je naglasila da se u radu najčešće primjenjuje Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, koji je nedavno izmijenjen. Pojedine izmjene, kako je navela, i dalje otvaraju određena sporna pitanja, naročito u vezi sa ekstradicijom.

„Prema novim rješenjima, lice može biti u pritvoru do izručenja bez ranije striktno ograničenog roka, što otvara pitanje kontrole trajanja pritvora i njegove periodične provjere. Takođe, precizirano je da u slučajevima kada dvije države traže izručenje istog lica, sud odlučuje isključivo o ispunjenosti uslova za izručenje, dok konačnu odluku o tome kojoj će državi lice biti izručeno donosi ministar pravde“, rekla je Kovačević.

Kovačević je ukazala i na ozbiljne infrastrukturne nedostatke.

„Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema adekvatne prostorije za smještaj svjedoka i žrtava, za razliku od specijalizovanih odjeljenja u regionu, poput onih u Sarajevu, gdje postoje posebno opremljene i prijatne prostorije uz psihološku podršku. Kod nas takvi uslovi ne postoje, što predstavlja problem kako za žrtve, tako i za svjedoke, koji često moraju ponovo dolaziti na suđenja ukoliko ne budu saslušani u planiranom terminu“, kazala je Kovačević.

Prema njenim riječima, dodatni izazov predstavlja i nedostatak prostornih kapaciteta i sudnica.

„Iako je broj sudija u specijalnom odjeljenju povećan, na raspolaganju su samo dvije sudnice za suđenja u složenim predmetima organizovanog kriminala, ratnih zločina, pranja novca i terorizma. Zbog velikog broja optuženih i njihovih branilaca u pojedinim predmetima, sud se suočava sa ozbiljnim logističkim problemima, što utiče na efikasnost postupaka i ukupne rezultate rada“, upozorila je Kovačević.

Generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i međunarodnu pravnu pomoć Blagoje Gledović, poručio je da je međunarodna saradnja ključni element u borbi protiv organizovanog kriminala, koji danas ima izražen globalni i prekogranični karakter.

On je naglasio da jačanje međunarodne pravne pomoći predstavlja važan odgovor na potrebe društva i institucija u cilju unapređenja vladavine prava i efikasnijeg rada administracije i pravosuđa.

„Nema efikasne, kvalitetne i djelotvorne borbe protiv organizovanog kriminala bez snažne međunarodne saradnje. Organizovani kriminal je globalni fenomen, a njegovi modeli, mehanizmi i metode rada u posljednjim decenijama značajno su evoluirali, što predstavlja veliki izazov za organe za sprovođenje zakona širom svijeta“, kazao je Gledović.

Kako je pojasnio, organizovane kriminalne grupe funkcionišu brzo i lako se povezuju na međunarodnom nivou, dok se države suočavaju sa brojnim ograničenjima poput administrativnih procedura, jezičkih barijera i složenih komunikacionih kanala, što otežava pravovremenu reakciju.

Govoreći o ulozi Ministarstva pravde, Gledović je istakao da ono ima centralnu funkciju u sistemu međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, kako u zakonodavnom, tako i u operativnom i diplomatskom smislu.

„Ministarstvo pravde je centralni organ za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, ali i ključni nosilac javnih politika u ovoj oblasti. U našoj nadležnosti su zakonodavstvo, zaključivanje međunarodnih sporazuma i ukupna pravosudna diplomatija u borbi protiv kriminala“, naveo je Gledović.

Posebno je ukazao na novi Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, koji je usvojen prošle godine uz značajne izmjene. Cilj izmjena, kako je dodao, bio je unapređenje efikasnosti postupaka i otklanjanje uočenih nedostataka u praksi.

„Dosadašnji zakon postojao je od 2008. godine i pretrpio je ograničene izmjene, među kojima je najznačajnije bilo uvođenje zajedničkih istražnih timova 2019. godine. Međutim, praksa je pokazala brojne manjkavosti koje su usporavale postupke međunarodne pravne pomoći“, kazao je Gledović.

Novi zakon, kako je dodao, predstavlja krovni propis koji objedinjuje ključne principe iz brojnih međunarodnih konvencija, koje se u crnogorskom pravnom sistemu direktno primjenjuju.

„Cilj nam je bio da sistem učinimo efikasnijim, da skratimo vrijeme postupanja i omogućimo bolju saradnju kako domaćim, tako i inostranim pravosudnim organima“, rekao je Gledović.

Pojasnio je da je međunarodna pravna pomoć dvosmjeran proces, navodeći da crnogorski organi upućuju zahtjeve inostranim institucijama, ali i postupaju po zahtjevima koji dolaze iz drugih država, sve u cilju vođenja krivičnih postupaka, istraga i podizanja optužnica.

Poseban značaj, kako je naveo, ima ovaj vid saradnje u radu Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg suda, gdje se procesuiraju najteža krivična djela poput organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i drugih složenih predmeta.

On je istakao da su izmjenama zakona unaprijeđeni brojni segmenti, uključujući neposrednu saradnju između pravosudnih organa, koja je prepoznata kao jedan od najefikasnijih modela saradnje na evropskom nivou.

„Uveli smo i dodatne mehanizme, poput spontane razmjene informacija, koja omogućava da se bez formalnog zahtjeva razmjenjuju podaci značajni za pokretanje istraga“, objasnio je Gledović.

Takođe su, kako je dodao, unaprijeđene odredbe koje se odnose na ekstradiciju, uključujući i promjene u vezi sa pritvorom, s ciljem sprečavanja zloupotreba i efikasnijeg vođenja postupaka.

„Nastojali smo da kroz novi koncept unaprijedimo sistem i uklonimo nedostatke iz prakse, kako bi međunarodna pravna pomoć bila brža, efikasnija i u funkciji borbe protiv savremenih oblika kriminala“, zaključio je Gledović.

Načelnik odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, Luka Medenica saopštio je da Crna Gora bilježi kontinuiran rast međunarodne policijske saradnje, posebno kroz komunikaciju sa Europolom i Interpolom, gdje se razmjena podataka odvija na dnevnom nivou putem bezbjednih kanala.

On je istakao da je ovaj odsjek nacionalna kontakt tačka za komunikaciju svih državnih organa i organizacionih jedinica Uprave policije, te da se cjelokupna operativna međunarodna saradnja realizuje upravo preko te kancelarije.

„Saradnja sa Europolom je na izuzetno visokom nivou, posebno kroz EMPACT platformu, koja predstavlja multidisciplinarni mehanizam za borbu protiv najtežih oblika kriminala“, kazao je Medenica.

Prema njegovim riječima, Crna Gora aktivno učestvuje u ovom mehanizmu već pet godina, a za naredni ciklus prijavila se za 61 od ukupno 285 operativnih aktivnosti. Posebno je naglasio da je država povećala broj tzv. „co-leader“ pozicija, sa tri na šest, što znači da učestvuje u vođenju operativnih aktivnosti u oblastima poput ilegalnih migracija, trgovine ljudima i potrage za licima.

Medenica je naveo da se komunikacija sa međunarodnim partnerima odvija putem kriptovanih i zaštićenih kanala, uz uspostavljenu mrežu oficira za vezu. Ipak, ukazao je da Crna Gora u prethodnom periodu nije imala oficira za vezu pri Interpolu, ali da je u toku konkurs za upućivanje policijskog atašea u Bukurešt.

„Oficiri za vezu su izuzetno važan alat međunarodne saradnje, jer omogućavaju kontinuiranu komunikaciju, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici“, naglasio je on.

Dodao je da Crna Gora učestvuje u svim relevantnim međunarodnim operacijama koje sprovode Europol i Interpol, posebno u oblastima krijumčarenja narkotika, ilegalnih migracija, trgovine ljudima i sajber kriminala.

Poseban fokus, kako je istakao Medenica, odnosi se na organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, koje su dominantno uključene u međunarodno krijumčarenje narkotika. Ovaj problem, kako je naveo, postaje evropski izazov, posebno u kontekstu dolaska narkotika iz Latinske Amerike u luke država poput Belgije, Holandije i Njemačke.

Govoreći o ekstradicijama, Medenica je naveo da je Nacionalni centralni biro Interpola nadležan za sprovođenje tih postupaka, navodeći da su tokom 2025. godine ostvareni rekordni rezultati u postupanju po međunarodnim potjernicama, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Ipak, ukazao je i na izazove u praksi, posebno u slučajevima kada lica koja se nalaze u ekstradicionom pritvoru podnose zahtjeve za azil neposredno prije izručenja, što dodatno komplikuje i produžava postupke.

„Ti procesi su izuzetno kompleksni i dugotrajni, a dodatni problem predstavlja činjenica da se u određenim fazama postupka ne mogu dijeliti informacije sa državom koja potražuje lice“, objasnio je Medenica.

On je dodao da Crna Gora trenutno ima između 80 i 90 lica koja čekaju izručenje, te da će primjena novog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći doprinijeti efikasnijem rješavanju ovih slučajeva.

Medenica je naglasio da će dodatni izazov u narednom periodu biti primjena evropskog naloga za hapšenje, koji će postati obavezan nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Okrugli sto je organizovan u okviru „Projekta otvorenih suđenja: Praćenje suđenja za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou u Crnoj Gori“ sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore, a finansiran je od strane Ambasade Kraljevine Holandije.