U Crnoj Gori su, u poslednjih devet godina, putem posredovanja riješeni sporovi vrijedni oko 55 miliona eura, a država bi u narednom periodu trebala da više promoviše taj pravni institut, saopšteno je na predstavljanju izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA).
Na okruglom stolu predstaviljen je izvještaj „Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?“.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je posredovanje, u sporovima u kojima su stranke u Crnoj Gori pristale na taj pravni institut, uspješno okončano u 74 odsto slučajeva.
„Prošle i pretprošle godine, taj procenat je bio 82 i 84 odsto. U krivičnom postupku, procenat je još i veći i iznosio je 95 odsto uspješnosti. U poslednjih godina, koliko se posredovanje aktivno sprovodi u Crnoj Gori, na ovaj način su riješeni sporovi vrijednosti 55 miliona eura, dok je sasvim neprocijenjiva vrijednost očuvanih međuljudskih odnosa“, rekla je Gorjanc Prelević u PR Centru.
Prema njenim riječima, prednosti posredovanja su što je to brz, jeftin i neformalan način rješavanja sporova „u kome nema straha od poraza, a mana gotovo da nema“.
„Posredovanje u Crnoj Gori se, sa 560 postupaka godišnje, primjenjuje više nego u polovini država članica EU. Međutim, to nije ni blizu dovoljno. Najviše se primjenjuje u porodičnim sporovima i krivičnim postupcima prema maloljetnim licima“, navela je Gorjanc Prelević.
Ona je ocijenila da sudije treba postaći da upućuju redovnije stranke na sastanak sa posrednikom, u skladu sa njihovom dužnosti koja je propisana članom 27a Zakona o posredovanju.
„U 2015. godini, sudije su na posredovanje uputile 1,5 odsto parničnih predmeta. Taj procenat je morao da bude mnogo veći“, ukazala je Gorjanc Prelević.
Ona je istakla da džava treba mnogo više da promoviše posredovanje na razne načine, „ali prvenstveno na sopstvenom primjeru“.
„Prema procjeni Državne revizorske institucije, u periodu od 2012. do 2015. godine, iz budžeta Crne Gore je isplaćeno 33 miliona eura za troškove suđenja u sporovima u kojima je država izgubila. Da su ovi sporovi riješeni medijacijom, ovaj novac je mogao da bude mnogo korisnije upotrijebljen u javnom interesu“, rekla je Gorjanc Prelević.
Samo prošle godine, kako je navela, posredovanje nije pokušano ni u jednom slučaju u kome je država bila stranka.
„Zato predlažemo da se Vlada obaveže da prihvati posredovanje u svim sporovima u kome su državni organi strana u sporu i da tako odgovorno pokuša da uštedi novac iz budžeta“, poručila je Gorjanc Prelević.
Ona je ukazala da je propisana naknada za posrednike izuzetno niska i da ne stimuliše profesionalno bavljenje tom profesijom, te da to mora da se promijeni.
Načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Marina Miranović, kazala je da, iako je postavljen dobar normativni okvir, u praksi pravosudni organi ne primjenjuju posredovanje na pravom nivou.
„Javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa posredovanjem, zbog čega je treba animirati. Potrebna je saradnja između NVO, advokata, pravosudnih organa. Potrebno je i uputiti sudije i državne tužioce da što više upućuju stranke na posredovanje“, navela je Miranović.
Ona smatra da je potrebno i forsirati privrednu medijaciju, kao i stimulisati sudije koji najveći broj predmeta imaju putem medijacije.
Miranović je ocijenila da u narednom periodu akcenat treba staviti na posredovanje gdje je država tužena strana, „radi skraćenja troškova koji su enormni“.
Članica Sudskog savjeta Crne Gore, Vesna Simović Zvicer, smatra da je potrebno preduzeti tri vrste mjera u cilju unapređenja posredovanja u Crnoj Gori, od kojih se prva odnosi na, kako je navela, uslove za izbor posrednika.
„Trebalo bi predvidjeti iskustvo u određenoj oblasti za izbor posrednika. Druga mjera se odnosi na mjere koje se tiču odgovornosti posrednika i potrebe da se detaljnije definiše odgovornost posrednika pri kršenju Etičkog kodeksa“, navela je Simović Zvicer.
Postoji potreba i da se, kako je kazala, dodatno stimulišu oni ljudi koji bi bili kompetentni da učestvuju u postupku posredovanja, kroz naknade.
Direktorica Centra za posredovanje Crne Gore, Marina Lutovac, rekla je da u narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom pravde, Centar planira da radi na izradi Strategije razvoja medijacije.
„Potrebno i nužno je da se sagleda kakva je trenutna situacija u pogledu primjene posredovanja u Crnoj Gori, ne samo što se tiče zakonodavnog okvira i prakse. Nužno je da se trasira put novim vidovima medijacije. Smatramo da će se, kroz pozitivno rješavanje privrednih sporova u posredovanju, dati doprinos pozitivnom poslovnom ambijentu“, istakla je Lutovac.
Ona je najavila da će se, u narednom periodu, mijenjati Zakon o posredovanju, precizirajući da će tim aktom biti uređeno nagrađivanje posrednika.
Savjetnik u Ambasadi Kraljevine Holandije, Aleksandar Momirov, rekao je da je sistem u Holandiji zasnovan na pregovorima i pragmatičnom pristupu rješavanju problema, pa je medijacija otuda logično potekla. Medijacija u toj državi nije regulisana zakonom, ali to ne znači, kako je pojasnio, da taj institut nema podršku države.
U Holandiji se, kako je naveo, godišnje oko 50 hiljada slučajeva riješi putem medijacije.
„U Holandiji se sama profesija medijatora regulisala. Postoji Federacija medijatora, kojih ima oko tri hiljade. Sam medijator u Holandiji određuje troškove, koji su u prosjeku oko 150 eura na sat. Najprisutnija je medijacija u građanskim sporovima“, pojasnio je Momirov.
On je kazao da i u toj državi tek sad pokušavaju da zakonski regulišu medijaciju.
Okrugli sto je održan u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprijeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“, koji je podržala Kraljevina Holandija.
Izvještaj „Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?“ možete preuzeti OVDJE.