Zatvaranje Poglavlja 24 neće biti kraj posla, već početak faze u kojoj će se reforme dokazivati u praksi pod nadzorom Brisela i nakon pristupanja Evropskoj uniji, a pravi uspjeh biće tek kad građani budu vjerovali da je pravda u Crnoj Gori brza, pravična i jednaka za sve.

To je poručeno sa otvaranja nacionalne konferencije „Vladavina prava pred završnicom pregovora: Rezultati i izazovi u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije“, koja je dio projekta „Otvorena suđenja: Praćenje suđenja za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou u Crnoj Gori“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Ovaj događaj je prateći događaj Foruma EU o proširenju 2026: „Šira Evropa - Jača Evropa“, vodećeg događaja Evropske komisije, koji se održava 16. novembra 2026 godine

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović istakao je da se rezultati očekuju prije svega od onoga što se dešava u praksi, a kao dokaz da se reforme u ovoj oblasti sprovode, Evropska unija će prihvatiti pravosnažne presude i trajno oduzetu imovinu.

Vujović je ukazao da je napredak u radu sudova stvaran.

„Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici jače je za šest sudija, i u 2025. godini riješilo je gotovo dvostruko više predmeta nego ranije. Ali u radu i dalje postoje 34 predmeta starija od pet godina, koji u prosjeku traju preko šest godina“, saopštio je Vujović.

U predmetima organizovanog kriminala odloženo je, kako je rekao, više od četvrtne ročišta, a u predmetima visoke korupcije skoro polovina.

„Policija nije postupila po naredbi za prinudno dovođenje u skoro dvije trećine slučajeva. A od 44 ustavne žalbe zbog povrede prava na slobodu u predmetima Specijalnog odjeljenja Višeg suda, Ustavni sud usvojio je trećinu“, rekao je Vujović.

Kada je riječ o Studiji o učincima finansijskih istraga tu je, kako je predočio, zabilježen najveći pomak.

„Specijalno državno tužilaštvo udvostručilo je broj novih finansijskih istraga, a osnovna tužilaštva su sa nula u 2023. godini došla na 32 u 2025. Vrijednost blokiranog novca porasla je za dvije godine više od jedanaest puta, na preko 69 miliona eura. Ali trajno oduzimanje ostaje najslabija karika: za tri godine imamo tek pet zahtjeva za trajno oduzimanje i u 2026. još tri i jedno nepravosnažno rješenje. Novi Zakon o oduzimanju imovinske koristi daje alate, sada je pitanje da li ćemo ih koristiti“, jasan je Vujović.

Što se tiče Studije o završnim mjerilima u Poglavlju 24. pravni i strateški okvir je skoro zaokružen, a najteži dio, kako je kazao, je bilans rezultata: pravosnažne presude i trajno oduzimanje imovine.

„Zato CeMI predlaže da se politička, institucionalna i finansijska pažnja do zatvaranja pregovora usmjeri upravo tu, uz jedinstven sistem praćenja svakog predmeta „od istrage do konfiskacije“, rekao je Vujović.

Zaključio je da je lanac borbe protiv organizovanog kriminala jak koliko i njegova najslabija karika, a napori nadležnih organa se moraju završiti u sudnici, pravosnažnom presudom, i u katastru, imovinom upisanom u korist države.

„Međutim, efikasnost nikada ne smije ići na štetu ljudskih prava. Brža suđenja i veći broj presuda imaju smisla samo ako svako postupanje poštuje garancije pravičnog suđenja“, siguran je Vujović.

To se, prema njegovim riječima, prije svega odnosi na pretpostavku nevinosti.

„Naš monitoring pokazuje da je sudije u sudnici dosljedno poštuju, ali da se ona i dalje krši van sudnice, u izjavama javnih funkcionera i u medijskim naslovima. Isto važi i za pritvor. Pritvor je krajnja mjera, a ne pravilo, i ne smije postati rutinski odgovor na težinu optužbe ili pritisak javnosti“, kazao je Vujović.

Istakao je da država koja se bori protiv kriminala mora to raditi po pravilima koja štite sve građane.

„I na kraju: ispunjene obaveze i zatvaranje Poglavlja 24 nijesu kraj posla, već početak faze u kojoj se reforme dokazuju u praksi. Evropska unija će ove oblasti pratiti i do dana pristupanja i nakon njega. Naš cilj ne smije biti samo da zatvorimo poglavlje, već da građani Crne Gore povjeruju da je pravda u ovoj zemlji brza, pravična i jednaka za sve“, zaključio je Vujović.

Ambasador Kraljevine Holandije u Crnoj Gori Martijn Elgersma kazao je da se privode kraju pregovori i da država dobija mnogo komplimenata i čestitke na svemu što je uradila u prilično ograničenom vremenskom periodu.

„Tako da, prije svega, čestitam. U posljednjem Izvještaju Komisije vidimo nevjerovatnu količinu naprezka koji je ostavaren, ali vidimo i neke dosta stroge preporuke u kojima stoji da se odavde mora nastaviti. To znači da nema kraja ovom radu ni ove, ni naredne godine, ali to važi i za sve države članice, jer je kontinuirano unapređenje vladavine prava izuzetno važno“, jasan je Elgersma.

Smatra da je važno zatvoriti jaz u Evropi između članica i onih koje to još uvijek nisu.

„Dobre namjere nisu dovoljne same po sebi. Dobre sudske osluke su jedna stvar, njihovo izvršenje je druga stvar, a mi svi znamo da postoji čitav niz praktičnih pitanja koje treba riješiti kada je u pitanju izvršenje sudskih odluka i funkcionisanje sistema“, rekao je Elgersma.

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da država ima odgovornost, a ne priviliegiju da obezbijedi vladavinu prava i niko nije jači od prava kada je u pitanju vlast, političke veze ili novac.

„Posljednji Izvještaj Evropske komisije prepoznao je opipljiv napredak. Naročito sam zadovoljan sa dvije cifre koje sam čuo. 99 odsto optužnica iz oblasti korupcije na visokom nivou su potvrđene u 2025. godini. Više od 90 odsto predmeta u radu Višeg tužilaštva fokusira se na organizovani kriminal. Mislim da ove dvije cifre govore o napretku koji je postigla Crna Gora tokom prethodnog perioda“, kazao je Satler.

Ukazao je da pitanje ostaje ne samo koliki je napredak učinjen, već kako osigurati održivost tog napretka.

„Ne vidimo pokazatelje koje želimo u smislu izvršnih presuda. Cifre su još uvijek niske i moraju porasti. Konačnu fazu pristupanja EU ne treba vidjeti kao kraj reformskog procesa, već kao početak novog nivoa odgovornosti“, rekao je Satler.

Jake istražne radnje moraju, kako smatra, završiti adekvatnim praćenjem, privremenim ili trajnim oduzimanjem imovine stečene kriminalnom djelatnošću.

Satler je ukazao da zdravlje demokratskih sistema zavisi od borbe protiv nezakonite imovine, koja ide ruku pod ruku sa nezakonitim finansiranjem političkih stranaka i izbornih kampanja.

„Uspjeh slavite jedan dan, a narednog dana vratite se na posao. Jer posao u oblasti očuvanja i osiguranja vladavine prava nikad ne završava. Ne puštamo Crnu Goru niti bilo koju zemlju kandidata iz vida. Bićete pod lupom prije i nakon pristupanja“, jasan je Satler.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković naglasio je da vladavina prava podrazumijeva da proces reforme konstantno traje, da se unapređuju postupanja, kvaliteti, standardi, da se jača demokratija, pravna sigurnost građana.

„Samo institucije koje su izgrađene predstavljaju suštinu vladavine prava. Ljudi čini institucije, ali institucije moraju da budu iznad pojedinaca“, uvjeren je Marković.

Broj optuženih lica za krivično djelo organizovanog kriminala u 2024. godini je bio 48, a u 2025. godini 145.

„Kada govorimo o pranju novca, u 2024. imali ste 17 naredbi o sprovođenju istrage, 2025. godine 33, a u prvoj polovini ove godine 14. Broj finansijskih istraga u 2024. godini je bio 23, u prošloj 69, a u prvoj polovini ove godine 39. Ako govorimo o broju lica, prije dvije godine je bilo 106, 2025. godine 190, a u prvoj polovini ove godine 110 fizičkih i četiri pravna lica. Ako govorimo o privremenom oduzimanju imovinske koristi u periodu 2023. do 2025. godine privremeno je oduzeto 124,5 miliona novčanih sredstava, 3,9 miliona kvadratnih metara nepokretnosti“, saopštio je Marković.

Smatra da crnogorsko tužilaštvo ima izuzetne rezultate, a ono što je bitno je da oni sami po sebi nisu dovoljni i ne mogu da budu pitanje jednog trenutka, već pitanje kontinuiteta.

„Taj kontinuitet mora da se nastavi“, rekao je Marković.

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je Crna Gora završila nemjerljiv posao, odnosno da je na kraju završetka tog posla.

„Kao društvo, kao predstavnici institucija smo pokazali dovoljan nivo svijesti, ozbiljnosti i profesionalizma. Moram da zahvalim svima koji su dali ogroman doprinos da danas mogu da govorim na ovu temu ovim tonom i na ovaj način. Svi smo bili svjesni da je ovo odsudan momenat za budućnost Crne Gore. Hvala svima koji su doprinijeli da imamo ovakvu poziciju“, rekao je Božović.

A posla ima još mnogo i moraju se, kako je kazao, završavati preostale obaveze.

„Blizu smo kraja procesa, ali to ne znači da je posao gotov. Posao će biti gotov kada svaki građanin bude imao onaj stepen svijesti da u Crnoj Gori zaista, u punom kapacitetu, stanuje vladavina prava“, zaključio je Božović.