Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2020. godinu pokazao je da postoje razlozi za zabrinutost zato što Crna Gora nije ostvarila očekivani i značajan, već uglavnom ograničeni napredak. Ovaj izvještaj pokazuje da u periodu koji se analizira naše institucije još uvijek nijesu uspjele da se suoče sa najvećim problemima u poglavljima 23 i 24. Iz tog razloga, vidimo da su brojne ocjene slične onima iz prethodnog izvještaja.
Problemi reforme izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa ostali su glavne prepreke za napredak u pregovorima.
Iako se navodi da je Državna izborna komisija poštovala rokove i radila transparentno, kao i da su izbori bili kompetitivni, ne treba zaboraviti preporuku da treba povesti odlučan dijalog za reformu izbornih zakona. Preciznije, političke partije moraju pokazati odgovornost upravo u ovom trenutku, ne dozvoljavajući da pozitivna ocjena o kompetitivnosti izbornog procesa bude razlog da se zaboravi na ozbiljne nedostatke u važećem zakonodavstvu. U skladu sa tim, očekujemo od predsjednika Skupštine da inicira formiranje nove radne grupe koja će se baviti sveobuhvatnom reforomom izbornog zakonodavstva. Takođe, neophodno je s pažnjom razmotriti konstataciju da su identitetska i vjerska pitanja imala važnu ulogu u izbornom procesu. Ovo je posebno važno zato što je pomenuta konstatacija iznesena u negativnom kontekstu.
Reforma pravosuđa ostaje nedovršen proces, a istovremeno zabrinjava ponovljena ocjena da postoji politički uticaj na pravosuđe. Takođe, treba imati u vidu i konstataciju da ne postoji politička volja da se dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom u Skupštini Crne Gore izaberu članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao i Vrhovni državni tužilac. U ovom dijelu izvještaja se navodi jedna od najvažnijih poruka Evropske komisije, a to je da u Crnoj Gori postoji nedostatak političkog dijaloga. Shodno navedenom, izlazak iz v.d. statusa u vrhu pravosuđa ostaje veliki izazov za novi sastav Skupštine, i ohrabruje izjava njenog čelnika da će se Skupština pozicionirati na način da uspješno odgovori ovom zadatku.
Takođe, Agencija za sprječavanje korupcije mora da se suoči sa negativnom reputacijom i osigura integritet i odgovornost, što će predstavljati zahtjevan zadatak za organe Agencije i novoizabranu direktorku.
Osim razloga za zabrinutost, koji čine većinski dio izvještaja, postoje i određeni razlozi za optimizam. Naime, opšta ocjena (3.18) je najveća u posljednjih četiri godine, a osim toga, registrovan je i napredak u oblasti ljudskih prava, do kojeg je došlo kroz donošenje novih zakona i jačanje institucija. Posebno je istaknut značaj donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola kao i činjenica da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je uredila status istopolnih parova. Ipak, sve ovo nije dovoljno za zemlju koja ima zapaženu poziciju među zemljama kandidatima za ulazak u Evropsku uniju.
Ivan VUKČEVIĆ, programski direktor Centra za monitoring i istraživanje CeMI