Suštinske ravnopravnosti između muškaraca i žena nema i zbog toga je neophodno mijenjati vrijednosne koncepte, pitanje rodne ravnopravnosti tretirati uvijek i svuda, raditi na edukaciji, podizanju medijskoj pismenosti od najranijeg uzrasta i sankcionisati one koji šire govor mržnje.

To je poruka sa panela “Šta možemo da uradimo povodom online nasilja prema ženama u politici?” u okviru konferencije “Govor mržnje i online nasilje na političkoj sceni Crne Gore – Kako do sigurnijeg online prostora za žene?”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Zamjenica Ombudsmana, Nerma Dobardžić, jasna je da suštinske ravnopravnosti između muškaraca i žena nema i zbog toga je potrebno da svi, iz svog ugla, daju doprinos na polju jačanja suštinske rodne ravnopravnosti.

“Govor mržnje je oblik diskriminacije. Govorimo o seksističkom i mizoginom govoru, po osnovu pola i znači da je to oblik diskriminacije. U praksi smo primijetili da se govor mržnje procesuira kroz Zakon o javnom redu i miru”, kazala je Dobardžić.

Smatra da govor mržnje treba procesuirati u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije.

Ukazala je da je mizogini i seksistički govor, prema ženama prepoznatim u javnosti, veoma prisutan u online prostoru, sa lakoćom se širi i iz online prostora prelazi u stvarni život.

“Ustav Crne Gore i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda garantuje pravo na slobou izražavanja. Međutim, sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i tačno su u stavu 2 predviđena ograničenja i ne može se govor mržnje braniti slobodom govora”, nedvosmislena je Dobardžić.

Ključno je, kako je rekla, riješiti problem neregistrovanih portala, koji nisu preuzeli zakonske obaveze.

“Prvenstveno treba raditi na edukaciji i na sankcijama, odnosno adekvatnom odgovoru. Jer, imamo konvencije, međunarodne standarde, ali to treba dosljedno primijeniti u praksi”, jasna je Dobardžić.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete u 43. Vladi Crne Gore, Milijana Vukotić Jelušić, smatra da se doprinosi žena ne posmatraju na isti način kao doprinosi muškaraca i da se od žena, zbog uloga koje treba da usklade, očekuje da budu slabe karike u javnom prostoru.

“Fali nam da kao društvo mijenjamo vrijednosne koncepte. Dakle promjena vrijednosnog obrasca je ključna stvar, a normativno-pravni okvir je druga stvar. Problem je političi kontekst koji živimo, što je dominantno u medijima prisutno to da se u politici pitaju isključivo muškarci”, kazala je Vukotić Jelušić.

Sloboda govora je, kako je istakla, demokratsko pravo koje treba baštiniti i čuvati, ali uvijek treba imati na umu da se “naša sloboda završava tamo gdje počinje sloboda drugog čovjeka”.

“Zagovaram dugoročne strategije, koje imaju smisla, koje oporavljaju naše vrijednosno, kulturno i svako drugo biće. Moramo da imamo nastavnike, koji će pitanje rodne ravnopravnosti tretirati uvijek i svuda, kao i pitanje vršnjačkog nasilja, socijalno-emocijalne inteligencije. Takođe, kada novinar prepozna online nasilje, treba da napravi temu od toga. To treba da bude glavna tema. Javna debata je vrlo značajna. Moramo da dođemo do običnih ljudi, lokalni nivoi su jako važni, jer prvo obeshrabrivanje žena počinje na lokalnom nivou”, objasnila je Vukotić Jelušić.

Programska koordinatorka u Institutu za medije Crne Gore Vesna Rajković Nenadić, vjeruje da je, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, stanje gore nego ranije i da živimo u vremenu jačanja etnonacionalizma, kleronacionalizma, snažnog uticaja crkve i u “svim zemljama gdje je uticaj crkve jak dolazi do nazadovanja kada je u pitanju rodna ravnopravnost i položaj žena”.

“Ukoliko žena ne baštini građanske vrijednosti, ne može baštiniti ni rodnu ravnopravnost, bila ona ministarka, poslanica, novinarka, ili žena koja radi u supermarketu. Rodna ravnopravnost nije pitanje žena, već pitanje ukupnog društva”, jasna je Rajković Nenadić.

Prema njenim riječima, država nema rješenje za neregistrovane portale, a ono što postoji kao zakonsko rješenje jeste da treba jačati pravosudne organe da prepoznaju šta je govor mržnje, gdje je granica i da proaktivno reaguju.

Rajković Nenadić je istakla da elemenata govora mržnje nema u uredničkom sadržaju crnogorskih etebliranih medija.

“To je svako naše istraživanje pokazalo i tu sam ponosna na crnogorske etablirane medije. Veliki problem su mediji iz Srbije koji su ovdje čitani i jako uticajni”, ukazala je Rajković Nenadić.

Smatra da je vrlo teško odrediti gdje počinje, a gdje završava sloboda govora.

I Rajković Nenadić vjeruje da je ključna edukacija od najranijeg doba.

“Presudno je raditi sa mladima. Veoma je važno da medijska pismenost bude dostupna svima. Online govor mržnje vrlo lako prelazi u mržnju u offline prostoru i to je vrlo ozbiljno pitanje i država se mora ozbiljnije posvetiti tom problemu. I mora se kažnjavati govor mržnje”, poruka je Rajković Nenadić.

Konferencija je održana u okviru projekta „Doprinos povećanju ženskog političkog aktivizma u Crnoj Gori“, koji realizuje CeMI uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.