Rezime
U junu će Crna Gora zvanično obilježiti sedmu godinu od početka procesa pregovora o pristupanju EU. Međutim, rezultati koji su očekivani da budu postignuti u ovoj fazi su ograničeni, ili bar diskutabilni, sa zemljom koja nastavlja da se suočava sa značajnim izazovima u ispunjavanju standarda EU, dok civilno društvo ostaje nedovoljno uključeno u proces. Nedostatak vladavine prava, slabe i snažno politizovane institucije, praćene sporim tempom političke tranzicije i transformacije društva doveli su do intenzifikacije političkih, socijalnih i ekonomskih strukturnih problema, dodatno narušenih nedavnim političkim događajima.
Parlamentarni izbori trebalo bi da se održe u Crnoj Gori 2020. godine, ali bez predviđene i veoma potrebne reforme izbornog zakonodavstva. Kako bi doprinijeli ovom procesu, CeMI je formirao Građansko vijeće za slobodne i fer izbore, sastavljeno od predstavnika političkih stranaka, nevladinog sektora, medija, akademskih radnika i univerzitetskih profesora koji su pripremili preporuke i zagovaraju poboljšanje reforme izbornog zakonodavstva u skladu sa međunarodnim standardima i prethodnim preporukama OEBS/ODIHR-a, GRECO-a, kao i domaćih organizacija za posmatranje izbora. S obzirom na kontinuiranu političku krizu i nesposobnost političkih aktera da pronađu zajednički jezik i postignu dijalog, ovaj mehanizam treba dodatno podržati.
Prethodne promjene izbornog zakonodavstva bile su kompromis između vladajućih i opozicionih stranaka, umjesto pokušaja razvoja sveobuhvatne i strukturne izborne reforme, kroz razvoj Izbornog kodeksa, kroz inkluzivan i transparentan proces. Ovo je jedan od glavnih razloga za brojne pravne i proceduralne praznine u sprovođenju izbora u Crnoj Gori, što dovodi do gotovo tradicionalnih političkih kriza nakon svakih izbora i kontinuiranog smanjenja povjerenja birača u izborne procese.
Pored toga, medijske slobode u Crnoj Gori su stalno napadane i pod političkim pritiskom, što potvrđuje oznaka "bez napretka" u poslednja tri izvještaja Evropske komisije. Izvještaji EK posebno su pomenuli otkaze na RTCG-u i napade na novinare kao pitanja koja se očekuju da budu adresirana od strane Crne Gore.
Što se tiče pravnog i institucionalnog okvira za rad nevladinih organizacija, nedavno su uvedena neka poboljšanja u vezi sa decentralizovanim državnim finansiranjem, ali rezultati tek treba da budu viđeni. S druge strane, saradnja između Vlade i nevladinih organizacija bila je prošle godine na najnižem nivou, i nema vidljivih napora da se ova situacija promijeni u bliskoj budućnosti. Najveći pad saradnje postignut je nakon što su nekoliko najistaknutijih nevladinih organizacija (CeMI, IA, CRNVO i CGO) objavile politički priručnik pod nazivom "Crna Gora između vođe reformi i simulakra reformi" pokazujući da proces pregovora o pristupanju nije uspješna priča, kako su je predstavljali državni zvaničnici, kroz konkretne primjere simulacija vlade reformskih procesa. Jedna od predloženih preporuka bila je zahtjev EU da koristi sve dostupne mehanizme kako bi ubrzala reforme u Crnoj Gori, uključujući balansnu klauzulu, koju su najviši državni zvaničnici percipirali kao direktni napad na vladu, a ove nevladine organizacije i njihovi lideri postali su mete ozbiljnih kampanja diskreditacije.
Zapadni Balkan, "lider" prema EU, napredovao je, u tehničkom smislu, otvaranjem jednog pregovaračkog poglavlja (27 - Životna sredina i klimatske promjene), sa ukupno 32 od 33 poglavlja otvorena i tri poglavlja privremeno zatvorena. Međutim, direktni rezultati nisu vidljivi građanima, koji ne primjećuju nikakav napredak u svakodnevnom životu, što posledično rezultira smanjenjem podrške građana prema EU, a njihovo rastuće nezadovoljstvo ilustruje se brojem protesta prošle godine, na svim nivoima.