Vlade regiona su u velikoj mjeri okupirane problemom zarobljene države, a u borbi protiv korupcije, kao hroničnom oboljenju društvenog sistema, najvažniji su slobodni mediji, uzbunjivači, kao i funkcioneri i činovnici od integriteta.

To je ocjena sa drugog panela „Borba protiv zarobljavanja države na Zapadnom Balkanu: Antikorupcijske reforme i institucionalna otpornost“, u okviru regionalnog foruma o antikorupcijskoj politici „Izgradnja demokratske otpornosti na Zapadnom Balkanu: Od zarobljavanja države do digitalnog suvereniteta“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Viša analitičarka Centra za proučavanje demokratije Daniela Mineva, ocijenila je da su vlade još uvijek okupirane problemom zarobljene države, za koji još ne postoji formula, koja bi ga riješila.

“Dijagnostički model za zarobljenu državu obuhvata nekoliko dimenzija. Prva dimenzija su podsticajni faktori iz okruženja, zatim ostale institucije kod kojih postoji nedostatak integriteta ili pristrasnost i na kraju, jako značajno, imamo zarobljenost u oblasti biznisa”, istakla je Mineva.

Navela je da su Bosna i Hercegovina i Srbija u crvenoj zoni i da u tim zemljama postoji dubinsko, sistematsko zarobljavanje države.

“Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo imaju niži intenzitet zarobljenosti što se pokazuje kroz veze između vlade i biznisa”, rekla je Mineva.

Prema njenim riječima, najveća zabrinutost postoji zbog zarobljenosti medija i pravosuđa.

“Što se tiče pravosuđa primijetili smo da je izloženo pritisku i to ne samo od strane privatnih interesa, koji žele da utiču na odluke pravosuđa, već i od strane vladajućih partija. Vidjeli smo da dolazi do manipulacije zakonima, kojima se narušava implementacija i kriminalci izlaze na slobodu ukoliko suđenje predugo traje. Eksperti su potvrdili nezakonit politički i privatni uticaj na pravosudne sisteme, a to je najviše izraženo u slučajevima Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine”, objasnila je Mineva.

Kada je u pitanju zarobljenost medija, postoje, kako je rekla, zabrinjavajući trendovi.

“Neki državni telekomi preuzimaju manje nezavisne medije i na taj način se medijski pluralizam smanjuje, a istovremeno mediji zavise od vlade, kada su u pitanju budžeti, uključujući budžete od reklamiranja. Imamo i uticaj Kremlja na medijske narative i dolazi do samocenzure u uređivačkoj politici. Postoje blokade poslovanja i druge oblike uplitanja države u rad medija. Vidimo i da je medijski regulator izložen pritisku”, navela je Mineva.

Ukazala je da administrativna korupcija ima silazni trend, ali on nije stabilan.

“Imamo i podatke iz prošle godine, gdje vidimo da je za većinu zemalja sitna korupcija u porastu. Takođe, vidimo i da bogati preduzetnici dobijaju funkcije u izvršnoj vlasti, a i dalje obavljaju svoj biznis u svojstvu pasivnih vlasnika. Time se zaobilaze propisi u dijelu sukoba interesa i pokazalo se da bi i to trebalo u zakonima mijenjati. Istovremeno vlade posluju sa tim biznisima da bi se obezbijedilo njihov opstanak”, ukazal je Mineva.

Javne nabavke su, kako je ustvrdila, postale glavni instrument zarobljavanja države.

“To nije novost, ali vidimo da nabavke koje podrazumijevaju samo jednog ponuđača ostaju standard u mnogim zemljama, ne poštuje se kvalitet usluga i potrebno je da postoje tijela koja prate kvalitet usluga nakon njihovog pružanja”, rekla je Mineva.

Smatra da lokalne delegacije moraju češće odrganizovati sastanke sa ministrima, direktorima agancija kako bi se osigurala podrška u borbi protiv korupcije, a eksperti iz Evropske unije treba da podrže partnere na Zapadnom Balkanu.

“Ministarstva unutrašnjih poslova treba da budu u stanju a otkriju kretanja novčanih sredstava, kripotovaluta i novih metoda za transfer sredstava, a mediji moraju da otkriju ko je njihov stvarni vlasnik”, poručila je Mineva.

Predsjednica Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije u Crnoj Gori, Aleksandra Vukašinović, istakla je da u percepciji građana korupcija i dalje predstavlja hroničan problem i oboljenje društvenog sistema.

"Istraživanje o percepciji korupcije predstavlja ključni element efikasne antikorupcijske strategije. Svaka kritika, koja je zasnovana na činjenicama ne slabe institucije, naprotiv. Institucija može samo da slabi nespremnost da tu kritiku čuju i kada je opravdana da na nju odgovore promjenom prakse", siguran je Vukašinović.

Podsjetila je da Crna Gora ima novi normativni okvir kada je u pitanju prevencija korupcije, a on se mijenja i prije dvije godine.

"Pojačana zakonodavna aktivnost rezultat je procesa pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Normativni okvir u Crnoj Gori je sveobuhvatan, ali izazov i dalje predstavlja efikasno sprovođenje zakona", rekla je Vukašinović.

Uspješna prevencija korupcije, kako smatra, počiva na četiri temeljna uslova.

"Prvi je vladavina prava. Institucije su otporne samo kada njihovo postupanje ne zavisi od toga što je predmet kontrole. Drugi su resursi – finansijski, tehnološki i kadrovski. Treća politička volja da izgradi sistem koji neće zavisiti od nje. Četvrti je razvijena građanska svijest. Loš zakon možemo promijeniti u parlamentu, ali društvenu normu mnogo teže", rekla je Vukašinović.

Zato, kako je istakla, preventivna borba protiv korupcije treba da počne već u učionici.

“Zadatak je da mladim generacijama omogućimo da naše greške ne naslijede kao društvenu normu”, poruka je Vukašinović.

Izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) iz Srbije, Zoran Gavrilović, vjeruje da je najveći problem Agencije za sprečavanje korupcije u toj državi “bježanje od javnosti”.

“Nemaju partnerstvo sa građanima. Ne možemo se boriti protiv korupcije bez javnosti. Moramo da uključimo građane i javnost, jer bez javnosti imamo korupciju borbe protiv korupcije. U Srbiji, oni koji se bore protiv korupcije imaju odmazu od vlasti, odnosno zanemarivanje antikorupcijskih tijela, a oni koji se bave korupcijom su nagrađeni. Mi zapravo imamo korumpiranu borbu protiv korupcije i to je dupli problem”, ukazao je Gavrilović.

Siguran je da su u cijeloj priči najvažniji slobodni mediji.

“U Srbiji imamo zarobljene medije. Jedini spas su uzbunjivači, funkcioneri i činovnici koji imaju integritet i slobodni mediji”, jasan je Gavrilović.

Predsjednik Državne komisije za sprečavanje korupcije (SCPC) u Sjevernoj Makedoniji, Adem Čučulj, naglasio je da su najveće prepreke u radu komisije nedostatak finansija, ljudskih resursa i stalni pritisak javnosti, medija, političkih partija i nevladinih organizacija.

“Svi očekuju da svaki korupcijski skandal prvo riješi komisija, a komisija nema istražne mehanizme. Najvažnije je da se pravilno iskoriste ljudski resursi kojima raspolažete, da se odrede prioriteti u radu, kao i redovna saradnja sa drugim institucijama”, rekao je Čučulj.

Objasnio je da je komisija na čijem je čelu preventivan organ, a da je prevencija veoma važna.

“Uvijek je problem implementacija i sa sistemom integriteta i sa antikorupcijskom provjerom legislative koje vrši komisija. Naše institucije vrše preventivne mjere, ali neko treba da ih implementira. Međutim, nema dovoljno političke volje i najvažnije od svega, nema političke odgovornosti”, mišljenje je Čučulja.

Događaj je realizovan uz finansijsku podršku Evropske unije i Centralnoevropske inicijative, uz doprinos Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije.