Mediji imaju ključnu ulogu u informisanju javnosti, oblikovanju društvenih vrijednosti i kreiranju javnog diskursa o važnim društvenim pitanjima. Način na koji se određene teme predstavljaju u medijima utiče na percepciju građana, formiranje stavova i razumijevanje društvenih problema. Upravo zbog toga novinarstvo nosi

značajnu profesionalnu i društvenu odgovornost, posebno kada je riječ o temama koje se odnose na ljudska prava, rodnu ravnopravnost i zaštitu dostojanstv pojedinaca. U Crnoj Gori posljednjih godina sprovedeno je više istraživanja koja ukazuju na značajne izazove u oblasti rodno osjetljivog izvještavanja. Dodatni izazov predstavlja ubrzani razvoj tehnologija zasnovanih na vještačkoj inteligenciji. Na globalnom nivou žene su i dalje značajno manje zastupljene kao sagovornice i ekspertkinje u medijima, posebno u oblastima politike i ekonomije, što doprinosi održavanju stereotipa i sužavanju percepcije njihovih društvenih uloga. Ovakvi obrasci rezultat su kombinacije društvenih normi, uredničkih praksi i nedovoljne primjene profesionalnih standarda, dok digitalno okruženje dodatno pojačava rizike kroz dezinformacije i algoritamsko favorizovanje senzacionalnog sadržaja. Posljedice su šire društvene prirode – utiču na javne stavove, političku participaciju i toleranciju prema diskriminaciji. Evropska komisija ukazuje da su za prevazilaženje ovih izazova ključni odgovorni mediji, veća transparentnost i dosljedna primjena profesionalnih standarda u digitalnom prostoru. U tom kontekstu, ovaj priručnik pruža praktične smjernice za unapređenje etičkog i rodno odgovornog izvještavanja u svakodnevnom radu.

Priručnik je nastao u okviru projekta ,,Ravnopravno u javnosti - za siguran javni prostor u Crnoj Gori", koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Stavovi i mišljenja iznijeti u priručniku ne odražavaju nužno stavove Ministarstva.