Romi i Egipćani u Crnoj Gori i dalje su nedovoljno zastupljeni u političkom životu, a izostanak konkretnih mjera za njihovu inkluziju i dugogodišnje neispunjavanje obećanja doveli su do gubitka povjerenja u izborne reforme, zbog čega je smanjenje izbornog cenzusa neophodno za njihovo veće učešće u donošenju odluka.

To je ocijenio izvršni direktor nevladine organizacije “Koračajte sa nama” Elvis Beriša u podcastu „Bez filtera“ u sedmoj epizodi pod nazivom Romi i političke partije - između reprezentacije i marginalizacije, koji smo realizovali.

On je kazao da bi trenutni položaj romske zajednice opisao kao „jako neravnopravan“ u odnosu na druge manjinske zajednice u Crnoj Gori, navodeći da bi isti odgovor dao i prije deset godina.

„Jako se slabo mijenjaju stvari. Sporo se mijenja percepcija prema romskoj zajednici, ali i svijest da ona može ne samo da participira, već i da aktivno učestvuje u kreiranju politika na državnom i lokalnom nivou“, rekao je Beriša.

Prema njegovim riječima, romska zajednica i dalje nije dovoljno prepoznata od političkih subjekata, dok je odnos institucija i vladajućih struktura prema toj zajednici i dalje nedovoljno adekvatan.

Govoreći o periodu prije početka pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, Beriša je podsjetio da se o romskoj zajednici veoma malo znalo i govorilo, nvaodeći da su značajnije aktivnosti počele tek nakon pokretanja Dekade Roma i procesa evropskih integracija.

Najveći pomaci, kako smatra, ostvareni su upravo u oblasti obrazovanja.

„Prije petnaest godina veoma mali broj mladih Roma bio je uključen u srednje i visoko obrazovanje, pa čak i u osnovne škole. Danas možemo reći da je situacija drugačija i da su statistički podaci značajno bolji“, kazao je Beriša.

Ipak, dodao je da se sličan napredak ne može uočiti u oblastima stanovanja, zapošljavanja, zdravstva, borbe protiv diskriminacije i anticiganizma.

Govoreći o političkoj zastupljenosti Roma, Beriša je naveo da trenutno postoje samo dva odbornika romske nacionalnosti u lokalnim parlamentima, od koji je jedan u Podgorici i jedan u Herceg Novom.

„Na državnom nivou još uvijek nijedan pripadnik ili pripadnica romske zajednice nije bio poslanik u Skupštini Crne Gore od uvođenja višestranačkog sistema“, rekao je Beriša.

Beriša je pojasnio da ni jedan od dvojice odbornika nije izabran kao predstavnik romske političke partije, već su do mandata došli kroz građanske i koalicione liste.

Kada je riječ o odborniku u Podgorici, Beriša je naveo da je riječ o predsjedniku prve romske političke partije u Crnoj Gori, koji je mandat dobio kroz predizborni dogovor u okviru šire koalicije. U Herceg Novom, kako je rekao, odbornik romske nacionalnosti bio je sedmi na izbornoj listi, ali je naknadnim političkim dogovorom dobio mandat.

„To jesu pozitivni primjeri koje bi trebalo promovisati i u drugim opštinama gdje žive Romi, ali ostaje pitanje koliko romska zajednica zna za te odbornike i koliko oni komuniciraju sa zajednicom koju predstavljaju“, ocijenio je Beriša.

On smatra da bi trebalo otvoriti pitanje koliko su ti odbornici pokrenuli inicijativa koje se direktno odnose na probleme romske zajednice i koliko su uopšte konsultovali građane prije njihovog pokretanja.

„Nisam primijetio da su posebno inicirane aktivnosti ili inicijative koje se odnose na romsku zajednicu. To ostavlja prostor za utisak da se romska zajednica koristi za ostvarivanje drugih političkih interesa, dok pitanja njene inkluzije ostaju po strani“, rekao je Beriša.

Prema njegovim riječima, autentični predstavnici romske zajednice trebalo bi da mnogo češće govore o problemima sa kojima se Romi suočavaju, da komuniciraju sa građanima i koriste svoje mandate za zastupanje interesa zajednice.

„Voljeli bismo da makar na jednoj sjednici lokalnog parlamenta govore o problemima romske zajednice, da se obrate građanima na romskom jeziku ili da kreiraju kanale komunikacije sa zajednicom koju predstavljaju“, kazao je Beriša.

Podsjetio je i da su pripadnici romske zajednice godinama bili prisutni na izbornim listama velikih političkih partija, ali uglavnom na mjestima sa kojih nije bilo moguće osvojiti mandat.

„Bili su na 62. ili 70. mjestu na listama i to je jasno pokazivalo kako ih te partije vide i kakve su njihove stvarne šanse da utiču na procese odlučivanja“, rekao je Beriša.

Smatra da je romska zajednica vremenom izgubila povjerenje u izbornu reformu i obećanja političkih partija.

Podsjetio je da je nakon političkih promjena 2020. godine dio romske zajednice očekivao značajne promjene, ali da se one nijesu dogodile.

„Partije koje su došle na vlast nijesu prišle romskoj zajednici sa konkretnim programima i rješenjima. Zajednica je ostala između starih i novih političkih struktura, a interesovanje za Rome uglavnom se javlja pred izbore“, ocijenio je Beriša.

Govoreći o mogućem smanjenju izbornog cenzusa, Beriša je kazao da nije optimista da će do toga uskoro doći, uprkos preporukama Evropske komisije, ombudsmana i drugih međunarodnih organizacija.

„Zakon o izboru odbornika i poslanika direktno diskriminiše romsku zajednicu. Čak i kada bi svi Romi sa pravom glasa glasali jednu romsku političku partiju, po sadašnjem izbornom pragu ne bi mogli da osvoje mandat“, rekao je Beriša.

On smatra da bi smanjenje cenzusa omogućilo veću političku zastupljenost Roma i otvorilo prostor za snažnije uključivanje zajednice u procese odlučivanja.

Istovremeno je ocijenio da političke partije nedovoljno prepoznaju potrebe Roma, navodeći da u predizbornim programima gotovo da nema konkretnih mjera koje se odnose na njihovu socijalnu inkluziju.

„Još nijesmo riješili osnovne probleme romske zajednice da bismo mogli govoriti o punoj ravnopravnosti. Potreban je poseban pristup kako bi se riješili problemi koji se gomilaju decenijama“, rekao je Beriša.

Beriša je upozorio da zbog toga i dalje opstaju stereotipi prema Romima, koji se često predstavljaju kao neobrazovani, politički neinformisani i podložni manipulacijama tokom izbornih procesa.

Kao jedan od ključnih koraka za unapređenje položaja Roma, predložio je njihovo veće uključivanje u institucije i procese donošenja odluka.

„Prije svega, romsku zajednicu treba vidjeti tamo gdje se kreiraju politike i odlučuje o njenoj budućnosti“, poručio je Beriša.

On smatra da bi pri Vladi Crne Gore trebalo formirati posebno tijelo koje bi se bavilo kreiranjem, sprovođenjem i praćenjem politika koje se odnose na Rome i Egipćane, kao i praćenjem međunarodnih obaveza koje je država preuzela.

„Danas imamo obrazovane i stručne Rome i Romkinje koji mogu dati veliki doprinos. Njihovo uključivanje povećalo bi povjerenje u institucije, podstaklo političku participaciju i doprinijelo suzbijanju stereotipa i diskriminacije“, zaključio je Beriša.

Podkast je realizovan u okviru projekta,,Glas bez barijera: do veće političke participacije manjina“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u partnerstvu sa NVO Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, a finansijski je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.