Manjinske partije treba posmatrati kao važne političke aktere koji su dali presudan doprinos državotvornim i evropskim procesima u Crnoj Gori, ali njihov položaj u izbornom sistemu nije pravedno riješen i mora biti unaprijeđen kroz garantovane mandate.
To su ocijenili ocijenili su predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović u podcastu „Bez filtera“ u osmoj epizodi pod nazivom Manjinske partije i modeli autentične zastupljenosti, koji smo realizovali.
Govoreći o položaju manjinskih partija u političkom i izbornom sistemu, Zenka je poručio da je njihovo postojanje važno jer, kako je kazao, one najautentičnije artikulišu zahtjeve zajednica koje predstavljaju.
„Važno je da manjinske partije postoje u političkom podneblju Crne Gore. One predstavljaju identitet jedne nacije koja živi u Crnoj Gori i znaju da artikulišu zahtjeve manjina, ne samo političke, već i ekonomske“, rekao je Zenka.
On je ocijenio da su manjine u prethodnim decenijama pokazale lojalnost državi Crnoj Gori i podršku njenim ključnim razvojnim i spoljnopolitičkim pravcima.
„Manjine su zadnjih 36 godina pokazale da su lojalni građani ove države i da su uvijek bile za sve progresivne procese koji su se dešavali u Crnoj Gori“, kazao je Zenka.
Prema njegovim riječima, položaj manjinskih naroda danas je bolji nego prije devedesetih godina, ali još nije na nivou koji bi im, kako smatra, pripadao.
„Mnogo bolje smo nego što smo bili prije devedesete, ali smo na pola puta od onoga gdje treba da budemo“, naveo je Zenka.
Vuksanović je, govoreći o odnosu nacionalnog i građanskog koncepta, ocijenio da se ta dva principa u Crnoj Gori ne isključuju.
„Nacionalno i građansko se ne isključuju i upravo na primjeru Crne Gore to možemo najbolje vidjeti“, kazao je Vuksanović.
On je rekao da manjinske zajednice, svojim kulturnim i duhovnim kapitalom, obogaćuju Crnu Goru i potvrđuju vrijednost multikulturalizma.
„Mi iz nacionalnih manjinskih zajednica, sa svim svojim duhovnim i kulturološkim kapitalom, potvrđujemo da multikulturalizam podrazumijeva postojanje zasebnih kultura u okviru Crne Gore i na taj način bogati samu Crnu Goru“, istakao je Vuksanović.
Podsjetio je da su manjinske partije podržavale obnovu crnogorske nezavisnosti, članstvo u NATO-u i evropske integracije.
„Sve manjinske stranke bile su za obnovu crnogorske nezavisnosti, za članstvo Crne Gore u NATO i članstvo Crne Gore u EU“, rekao je Vuksanović.
On je poručio da manjine ne treba da dokazuju lojalnost državi u kojoj su autohtone.
„Bilo bi ponižavajuće da bilo kome moramo dokazivati lojalnost kući u kojoj smo autohtoni, kući u kojoj su nam i grobovi i kolijevke“, kazao je Vuksanović.
Zenka je, govoreći o uticaju manjinskih partija na vlast, rekao da je Demokratska unija Albanaca učestvovala u vlasti ne zbog funkcija, već zbog mogućnosti da utiče na odluke.
„Pristali smo da učestvujemo u vlasti ne zarad vlasti, nego da utakmicu ne gledamo sa tribina, već da budemo učesnici igre“, rekao je Zenka.
On je naveo da su kroz političko djelovanje ostvareni određeni važni zahtjevi albanske zajednice, ali da ostaju otvorena brojna ekonomska pitanja, posebno u sredinama u kojima žive manjinski narodi.
Kao primjer je izdvojio Ulcinj, ocjenjujući da je riječ o opštini koja je nekada bila važan centar crnogorskog turizma, dok je danas, kako je rekao, ekonomski zapostavljena.
„Naši zahtjevi nisu samo politički, nego i ekonomski. Niko ne može bolje da artikuliše naše ekonomske potrebe od nas samih, koji živimo u tim sredinama“, poručio je Zenka.
Govoreći o izbornom sistemu, Vuksanović je ocijenio da on nije pravedan prema manjinskim partijama i da bi trebalo uvesti garantovane mandate.
„Nije pravedan sistem. Trebalo bi da u Crnoj Gori postoje garantovani mandati i za albansku, i za bošnjačku, i za hrvatsku nacionalnu zajednicu“, rekao je Vuksanović.
On je kao primjer naveo Hrvatsku, u kojoj nacionalne manjine imaju garantovane mandate u parlamentu, ocjenjujući da se odnos većine prema manjinama vidi upravo kroz takva rješenja.
„Karakter većine mjeri se odnosom prema manjini. Da bi jedna nacionalna manjina opstala, ona mora imati i svoj politički identitet“, kazao je Vuksanović.
Zenka je saglasan da aktuelna izborna rješenja nijesu zadovoljavajuća i da bi manjinske partije trebalo zajednički da djeluju u pravcu obezbjeđivanja garantovanih mandata.
„Nijesmo zadovoljni ovim izbornim zakonom. Mislim da ćemo zajednički djelovati, sve nacionalne partije i zajednice, da se izborimo za rješenje garantovanih mandata“, rekao je Zenka.
On je ocijenio da su ranijim izmjenama izbornog zakonodavstva ukinuta određena stečena prava albanske zajednice, podsjećajući na period kada je postojala posebna izborna jedinica.
„Desilo se da Albanci imaju najskuplji mandat u Skupštini Crne Gore. To je doživljeno kao velika nepravda prema Albancima i njihovim izbornim pravima“, kazao je Zenka.
Vuksanović se osvrnuo i na odnose Crne Gore i Hrvatske, ocjenjujući da Hrvatska nije imala destruktivnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore, već da je, kako je rekao, snažno podržavala njen put ka NATO-u i EU.
„Crna Gora i Republika Hrvatska su dvije prijateljske zemlje, partneri su u NATO alijansi i biće partneri u Evropskoj uniji“, poručio je Vuksanović.
On je rekao da otvorena pitanja između dvije države nijesu neuobičajena, ali da problem nastaje kada ona postanu otvoreni problemi.
„Nije neuobičajeno da dvije zemlje imaju otvorena pitanja. Problem je kada određenim politikama dođete do toga da otvorena pitanja postanu otvoreni problemi“, zaključio je Vuksanović.
Podcast je realizovan u okviru projekta ,,Glas bez barijera: do veće političke participacije manjina“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u partnerstvu sa NVO Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, a finansijski je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.
